Escherichia_coli

            Escherichia coli

Bolesti digestivnog trakta uzrokovane E. coli najčešće se javljaju i održavaju u većim aglomeracijama i u farmskim uslovima gde mogu da poprime velike razmere i nanesu velike ekonomske štete. Danas se smatra da je većina proliva kod prasadi uslovljeno različitim serotipovima E.coli. Koli infekcije se sparodično javljaju i u indiviaudlnim gazdinstvima. Pored infekcija digestivnog trakta E.coli ima značaj u nastanku mastitisa, metritisa i agalakcije krmača (MMA sindrom) i u nastanku entero-renalnog sindroma kod nazimica.
Infekcije E.coli najčešće se javljaju kod mladih kategorija svinja i to kod:
-novorođene prasadi na sisi u prvih sedam dana života (colidiarrhea),
-prasadi na sisi iznad deset dana starosti (colibacillosis),
-zalučene prasadi, neposredno nakon odbijanja od sise kada počnu da uzimaju koncetrovana hraniva (coligastroenteritis).
Za nastanak kolibaciloze neophodna je infekcija sa enteropatogenim sojevima E. coli koji se inače nalaze u objektima za uzgoj svinja. Neonatalne dijareje najčešće uzrokuju sojevi E. coli koji u svojoj antigenoj strukturi imaju F4(K88) antigen, dok su za odbijenu prasad značajniji hemolitički sojevi O138, O139, O141. Patogeni sojevi E.coli proizvode enterotoksine, endotoksine, neurotoksine i hemolizine kojima štetno deluju na organizam. Endotoksini nakon ulaska u krvotok izazivaju endotoksemiju usled čega se javljaju znaci šoka ili alergije, a suprasne krmače mogu da pobace. Neurotoksini oštećuju CNS, dok enterotoksini imaju izrazit patogeni efekat na creva.
Ukoliko dođe do intenzivnog razmnožavanja patogenih sojeva E.coli u crevima mogu nastati poremećaji digestivnog trakta, dijareja, koliseptikemija i enterotoksemija. Enterotoksemija je ovde izazvana E.coli koje proizvode enterotoksine u crevima i ovo stanje se razlikuje od enterotoksemije kod edemske bolesti koju prouzrokuju 3 hemolitička serotipa E.coli koji imaju sposobnost da stvaraju endotoksine.
Prasad prilikom rođenja ima sterilan digestivni trakt, a E. coli dospeva u digestivni trakt iz spoljašnje sredine odn. iz prasilišta i preko krmače tako da već u prvim danima života prasadi ona postaje redovan stanovnik creva. Slaba kiselost želudačnog sadržaja kod prasadi pogoduje naseljavanju uzročnika. Nehigijenski uslovi držanja, MMA sindrom krmača, zdravlje krmača i imunitet utiču na pojavu E.coli infekcija kod prasadi. Prelazak sa mlečne na koncetrovanu ishranu i preopterećen digestivni trakt povoljno utiče na razmnožavanje enteropatogenih sojeva E. coli. Prasad koja potiču od prvopraskinja češće oboljevaju nego prasad od višepraskinja. Takođe, najnaprednija prasad najčešće oboljeva. Imunitet na E.coli infekcije zavisi od količine imunoglobulina u mleku krmače, a količina imunoglobulina u mleku zavisi od toga koliko je krmača dolazila u kontakt sa antigenom tj. E.coli.

e_coli

e_coli2

Neonatalna coli diareja

Na slici se vidi žućkasti proliv i uprljano područje oko čmara

 

Simptomi bolesti kod prasadi uglavnom izbiju naglo. Prasad mogu da obole već 12 do 24 časa nakon prašenja i bolest može da zahvati veliki broj prasadi, naročito ako potiču od prvopraskinja ili drugopraskinja. Obolela prasad su nevesela, slabo sisaju, abodomen im je uvećan usled prisustva gasova, javlja se količni nemir, a zatim se zapaža i profuzan vodenast proliv belo-žućkaste boje. Predeo oko čmara je umazan usled proliva. Prasad brzo dehidrira što se manifestuje naglim mršavljenjem, usukanim stomakom, pogrbljenim leđima i nakostrešenom sivom dlakom. Telesna temperatura ne mora biti povišena, a obično je povišena kod septikemičnog stanja. U veoma retkim slučajevima prasad može pokazati simptome od strane CNS-a kao što je nekoordinisano kretanje. Uginuća mogu da se jave veoma brzo, za 24 časa od početka bolesti, ali u većini slučajeva prasad boluje nekoliko dana. Kod prasadi na sisi starosti 14 dana, kada počnu da se prihranjuju čvrstom hranom, proliv se javlja u blažoj formi u odnosu na prasad u prvim danima života. Odlučena i starija prasad imaju povoljniju prognozu bolesti. Posebno opasna infekcija može nastati desetak dana nakon odlučivanja jer često bude u pitanju infekcija sa hemolitičkim sojevima E. coli (Edemska bolest).
Dijagnoza bolesti postavlja se na osnovu anamneze, kliničke slike i bakteriološkog nalaza enteropatogenih sojeva.
Patomorfološki nalaz nije posebno karakterističan i na osnovu njega se ne može postaviti sigurna dijagnoza. Kod brzog toka bolesti patoanatomske promene uglavnom ne mogu da se utvrde. Ako je tok nešto sporiji mogu se zapaziti subserozna i submukozna tačkasta krvarenja, kao i zapaljenske promene na sluzokoži želuca i creva. Želudac je najčešće ispunjen zgrušanim mlekom, ponekad gasovima, a u crevima se može naći žućkast, vodnjikav sadržaj.

Terapija
Sa antibiotskom terapijom treba započeti što pre, čim se pojave simptomi bolesti. Ako se proliv javi u prvim danima života prasadi potrebno je tretirati i krmaču. Ako se proliv javi kod nekoliko prasadi treba tretirati celo leglo.
Najbolje bi bilo uraditi antibiogram pre izbora antibiotika, ali zbog brzog toka bolesti kod prasadi terapija antibioticima se češće sprovodi bez rezultata antibiograma. Od antibiotika u lečenju koli infekcija daju se streptomicin, neomicin, gentamicin, kolistin, enrofloksacin, cefalosporini, sulfopreparati. Antibiotici se daju peroralno i sistemski. Peroralno se može dati i carbo medicinalis. Pojedini serotipovi E.coli mogu biti rezistentni na antibiotike, naročito na aminoglikozidne, dok je rezistencija prema enrofloksacinu retka. Rezistencija se naročito javlja ako se antibiotici koriste u profilaktičke svrhe u hrani, pogotovo ako se subdoziraju.
Pored antibiotika veoma je važna nadoknada tečnosti i elektrolita, naročito kod dehidriranih prasića. U te svrhe koriste se rastvori tečnosti sa elektrolitima (natrijum hlorid, jonolaktat) i dekstranski preparati u kombinaciji. Jonolaktat je značajan za suzbijanje nastale acioze. Rastvori se daju intraperitonealno.
Profilaksa
Za prevenciju bolesti neophodno je pre svega voditi računa o higijeni objekta, uslovima smeštaja, pravilnoj ishrani i zdravlju krmače. Promena ishrane sa mlečne na čvrstu koncetrovanu mora biti postepena. Hrana koju prasad počinje da uzima u prvim nedeljama života može da se medicira antibioticima koji deluju na E.coli. Antibiotici se preventivno stavljaju u hranu naročito pri odlučivanju i prelasku na čvrsta hraniva.
Imunoprofilaksa se izvodi kod suprasnih krmača i to 4 i 2 nedelje pred prašenje, a uspeh joj je opravdan samo ako se sprovodi vakcinama od stajskih sojeva.
Probiotici koji sadrže enterokoke i laktobaciluse takođe se mogu dati u preventivne svrhe drugog i trećeg dana rođenja prasadi.

Piše: dr vet. med. Miroslav Radić

Literatura:

Stamatović S.M., Šamanc H.A., Bolesti svinja, Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine, Beograd 2001.

Avakumović Đ., Primena savremenih naučnih i praktičnih dostignuća u zdravstvenoj zaštiti i reprodukciji svinja, V izdanje, Beograd 2005.

 

 

 

Prijavi se

Pretraži sajt

Forum - SVINJE

  • No posts to display.

Oglasi za posao

veterina.info fan box