Da bi se pripremio kvalitetan podmladak za priplod jagnjad se po za-lučivanju klasiraju po rasama (melezi F1 ili čiste rase), polu i masi tela. Na taj način formiraju se stada muških i ženskih jagnjadi po rasama, a ukoliko ih ima više onda se podela jagnjadi vrši još i prema uzrastu i masi tela. Kada se jagnjad ovako isklasiraju, onda se odabiraju najbolja grla za priplod i to najpre za sopstvene potrebe, a onda za prodaju za širu reprodukciju. Ukoliko je priplodni materijal tražen i konjukturan, utoliko se ostavlja veći broj grla za priplod, osim za sopstvene potrebe i obrnuto. Za zamenu sopstvenog stada ostavlja se 5-10% jagnjadi više od potrebnog broja, jer će izvesna grla otpasti u kasnijim odabiranjima prije nego što uđu u priplod.

Ustvari, ovaj izbor jagnjadi za priplod predstavlja I selekciju. Vrši se na osnovu porekla, tj. osobina roditelja i bližih predaka, a to se saznaje iz matičnih knjiga, i po masi tela jagnjeta pri rođenju i zalučenju, razvijenosti, obraslosti i ispoljenih osobina vune.

Zalučena muška jagnjad koja se ne predviđaju za priplod kastriraju se, jer bolje koriste hranu u tovu. Kastracija jagnjadi se vrši nekada odmah posle rođenja (2-3 dana), nekada na 2-3 nedjelje posle rođenja i pri zalučenju sa 2-4 meseca. Primjenjuju se 2 načina kastracije: krvni, gde se operativnim putem vade testisi i beskrvni gde se specijalnim kleštima prekidaju semenovodi. Prilikom krvne kastracije i kasnije (10-14 dana) dok rana ne zaceli, treba paziti na higijenu i životinje držati u čistim prostorijama i po mogućstvu za 14 dana ne isterivati ih napolje. Ukoliko se kastracija ranije izvrši jagnjad lakše podnose operaciju i brže prebole i obrnuto.

U mnogim zemljama u isto vreme kada se vrši kastracija, vrši se i odsecanje repova (kupiranje) kod grla oba pola namenjenih za priplod. Odsecanje repa se vrši i iz higijenskih razloga. Kupirana grla izgledaju šira u zadnjem delu. Najbolja hrana za odlučenu jagnjad ostavljenu za priplod je dobra paša. Da bi se iskoristio period intenzivnog prirasta potrebno je jagnjad pravilno hraniti, tj. prihranjivati koncentratom.

Ukoliko se gaje u zimsko doba, treba ih hraniti najboljim senom, a u periodu vegetacije napasati ih na najboljim pašnjacima, dajući im pored toga i odgovarajuću količinu koncentrata (200-250 grama). Najkvalitetnija jagnjad, od koje se očekuje visoka proizvodnja, mogu dobijati i do 300 grama koncentrata po grlu.

Posle zalučivanja jagnjadi, smanjuje se dnevni prirast na 150 do 200 grama, a povećava se ukupan utrošak hrane za proizvodnju 1 kg prirasta.

U vreme zalučivanja jagnjadima se daje oko 0,5 kg sena, zatim slama i silaža po volji i 200-250 grama koncentrata. Kada se jagnjad kasnije naviknu na kvalitetniju pašu, može se prestati sa davanjem koncentrata, ali onda se i prirast smanjuje.

Kada se završi pašni period i kada se pređe na zimski obrok, onda ka-da su grla stara oko 8-12 meseci, u obroku se daje 0,5 kg sena, 0,5 kg slame i l50-250 grama koncentrata. Kasnije kada navrše 1 godinu prelaze na obrok odraslih ovaca, te im se može davati 1,0 kg sena, 1 kg slame i oko 150-250 grama koncentrata.

Najbolje je da se hrana normira, ako za to postoje mogućnosti, jer se u tom slučaju hrana najracionalnije troši.

Za ishranu podmlatka za priplod preporučuju se sledeće norme

ishrane:

 

 

Uzrast u
mesecima
Masa u kg

   Hranljive

jedinice u kg


   Svarljivi

   prot u gr


  Kuhinjska

     so u gr

Kalcijum Fosfor Karotin

 

                  I Ženska grla namenjena za priplod
a) Rase sa finom vunom i pravcem proizvodnje vuna – meso

4-6
6-8
8-10
10-12
12-18
25-30
30-35
34-42
37-45
42-50
0,70-0,85
0,80-0,95
0,90-1,05
0,90-1,10
1,00-1,15
90-110
95-115
100-115
95-110
90-105
5- 8
5- 0
5- 8
5- 8
5- 8
4,4-5,3
4,7-5,6
5,0-5,9
5,3-6,2
5,0-6,0
2,6-3,0
2,8-3,2
3,0-3,4
3,2-3,6
3,2-3,6
5- 8
0- 8
6- 8
7- 9
7- 9

 

b) Rase sa pravcem proizvodnje meso-vuna i meso

4-6
6-8
8-10
10-12
12-18
30-37
34-43
37-49
40-55
48-65
0,85-1,35
0,95-1,25
1,05-1,35
1,10-1,45
1,15-1,40
105-125
115-135
120-140
115-140
100-115
6-10
6-10
6-10
6-10
6-10
5,1-6,0
5,4-6,3
5,7-6,6
6,0-6,9
5,7-6,6
3,0-3,5
3,2-3,7
3,4-3,9
3,6-4,1
3,4-4,0
6-10
6-10
7-10
8-10
8-10

 

                    II Muška grla namenjena za priplod
c) Rase sa finom vunom i pravcem proizvodnje vuna – meso

4- 6
6- 8
8-10
10-12
12-18
30-40
37-42
42-48
46-53
53-70
0,95-1,10
1,05-1,20
1,15-1,35
1,30-1,45
1,30-1,50
115-140
125-155
140-175
150-175
150-175
6-12
6-12
6-12
6-12
6-12
6,0-7.0
6,3-7,3
6,6-7,6
6,9-7;9
7,2-8,2
3,1-3,8
3,4-4,0
3,7-4,3
4,0-4,6
4,3-5,0
8-12
8-12
9-13
9-14
10-15

 

d) Rase sa pravcem proizvodnje meso-vuna i meso

4- 6
6- 8
8-10
10-12
12-18
33-40
40-49
45-60
50-70
65-80
1,10-1,30
1,15-1,45
1,20-1,60
1,30-1,75
1,40-1,75
140-160
145-170
155-185
160-180
160-180
7-12
7-12
7-12
7-12
7-12
6,6-7,6
6,9-7,9
7,2-8,2
7,5-8,4
7,8-8,8
3,7-4,4
4,0-4,7
4,3-5,0
4,6-5,3
4,9-5,6
9-14
9-15
10-16
11-18
12-18

 

Literatura:

 

Ovčarstvo – tehnologija proizvodnje; Gutić Milenko, Milun Petrović, Snežana Bogosavljević-Bošković, Vladimir Kurćubić, Leka Mandić, Vladimir Dosković; Čačak, 2006.

Prijavi se

Pretraži sajt

Forum - OVCE

  • No posts to display.

Oglasi za posao

veterina.info fan box