U želji da razviju konje koji po kostituciji odgovaraju specifičnoj nameni, odgajivači konja su težili ka dobijanju odgovarajućeg tipa životinje. Ovaj koncept selekcije je podrazumevao odabir morfološke građe koja biomehanički olakšava željenu funkciju (namenu). Tako je, na primer, araber nastao domestikacijom predaka iz pustinje gde je brzina i izdržljivost na velikim razdaljinama i u surovim uslovima obezbeđivala opstanak. Domestikacijom je trening pod uticajem ljudi, samo povećavao prirodne osobine ove populacije.

Nasuprot selekciji brzog konja na Bliskom istoku, u severnoj Evropi su domesticirani lokalno adaptirani teški konji, obrasli gustom dlakom, koji su korišćeni za rad u poljoprivredi i vuču, ili za nošenje teškog tereta. Ove populacije su kasnije podvrgnute selekciji snažnih jedinki za jahanje koje mogu da nose oklop i oklopljenog viteza u ratnim pohodima.

Kasnije je ukrštanjem teških evropskih grla sa orijentalnim konjima dobijena brža i nešto lakša populacija konja. Najvažniji konj koji je nastao ukrštanjem sa orijentalnim konjima je bez sumnje engleski punokrvnjak koji je znatno krupnijeg formata i brži na kratkim razdaljinama od arabera, što su osobine koje su se zahtevale od trkačkog konja i od lake konjice. Drugi značajni produkt ukrštanja orijentalnih konja i evropskih konja je andaluzijski konj, snažne građe, sposoban da menja brzinu i način kretanja, što je bilo pogodno za boj kao i za borbu s bikovima.

U Americi su se tražili snažni i izdržljivi konji, pogodni za rad sa govedima u preriji. Ovo je iniciralo ukrštanja arabera, engleskog punokrvnjaka i španskih konja i dovelo do pojave novih rasa kao što su kvoter i argentinski kriolo.

Danas je selekcija usmerena na dalju specijalizaciju za određenu namenu. Tako, na primer, danas se kvoter koji je nastao kao farmski konj za sve namene: izgon stoke, transport, rad u polju i vuča, linijski gaji za različita takmičenja. Teža grla, smirenog temperamenta se gaje za nadmetanja u hvatanju goveda lasom. Za takmičenje u izdvajanju iz stada se gaje lakši konji koji lako menjaju brzinu i pravac kretanja i za koje se smatra da imaju osobinu koja se naziva «osećaj za krave», odnosno anticipiraju šta mogu goveda sledeće da urade.

Osim za galopske trke, engleski punorvnjak se takođe gaji i za nadmetanja u lovu i preskakanju prepona. Konji namenjeni za lov treba da su visoki i skladni, što im omogućava ravnomerni kas i kenter, pri čemu su udobnost jahača u sedlu, izdržljivost kao i sposobnost da preskaču preko prepreka veoma značajne osobine. Preponaš se gaji da preskače preko visokih prepreka, što podrazumeva i volju i želju konja da to učini. Ova grla treba da imaju solidan galop, snažne sapi koje omogućavaju brzu promenu pravca kretanja i snažan odskok, ali i ugao plećke i dužinu vrata koji omogućavaju da se konj odbaci dovoljnio u vis i u dalj i da se stabilno dočeka u doskoku. Ovaj konj mora biti čvršće građen od galopera.

Tokom 17. i 18. veka ustanovljeno je da je u cilju dobijanja ždrebadi sa poželjnim osobinama potrebno pažljivo formirati roditeljski par. U cilju uzgoja potrebno je sagledati sledeće činjenice:

  • Da li jedinka koju uvodimo u priplod poseduje vredne nasledne osobine koje želimo kod potomaka?
  • Da li je grlo u zadovoljavajućem zdravstvenom stanju i konstitucijski odgovara naporima koje podrazumeva reprodukcija?
  • Za koju namenu mislimo da koristimo ždrebad?
    • Da li postoji interesovanje za planirani uzgoj na tržištu, odnosno da li ovaj uzgoj može da donese ekonomsku korist? (Mnogi konji se gaje samo za ostvarivanje emotivne koristi i radosti.)
    • Da li je vlasnik (držalac) kobile u stanju da joj obezbedi negu tokom graviditeta, porođaja i dok gaji ždrebe?
    • Da li su vlasnici upoznati sa pravilnim postupkom uzgoja i obuke ždrebadi?

Prvo što treba razmotriti jeste šta se očekuje od uzgoja: profit ili emotivna dobit. Ako se očekuje profit onda je neophodno stručno sagledati zahteve tržišta i planirati osobine koje ždrebe treba da razvije: planski odabirati prema željenoj nameni.

 

Literatura: Prof. dr Dragiša Trailović, Prof. dr Tihomir Petrujkić, Prof. dr Marijana Vučinić, Asist. mr Ružica Trailović, Dr Zoran Katrinka, SAVREMENI TRENDOVI U UZGOJU I ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI KONJA

 

 

 

 

 

 

 

 

Prijavi se

Pretraži sajt

Forum - KONJI

  • No posts to display.

Oglasi za posao

veterina.info fan box