Ma koliko nekima zvučalo nelogično, svim konjima, u svim situacijama, za održavanje života neophodni su voda i kabasta hraniva, dok su zrnevlje žitarica i različiti suplementi, na primer so, potrebni samo pod određenim okolnostima ili predstavljaju stvar izbora - mogu biti korisni ali može se i bez njih. Konjima bi, dakle, trebalo obezbediti vodu i kabasta hraniva u količinama koje mogu konzumirati koliko god žele. Izuzetak su pregojena grla, kojima treba ograničiti davanje kabastih hraniva i ukinuti koncentrovanu hranu (zrnevlje).

Kabasta hraniva su konjima potrebna kao izvor celuloze. Celuloza je neophodna za održavanje normalne aktivnosti, a time i ravnoteže mikroorganizama u debelom crevu - cekumu i velikom kolonu, koji varenjem celuloze oslobađaju dodatnu količinu iskoristljive energije ali i druge sastojke bitne za podmirivanje potreba konja. Ovaj nesvarljivi sastojak kabaste hrane (koga nema mnogo u drugim hranivima) je, nadalje, potreban za održavanje normalne pH vrednosti u crevima i adekvatne pokretljivosti creva, pri čemu pomaže u sprečavanju prebrzog unošenja lako svarljivih ugljenih hidrata, kojih ima mnogo u zrnevlju žitarica. Prebrzo unošenje preterane količine lako svarljivih ugljenih hidrata koje prevazilaze kapacitete za varenje i apsorpciju u prednjim partijama tankog creva, izazvaće dijareju, koliku i akutni laminitis (kopitnu kočinu).

Često se postavlja pitanje koje su to minimalne količine kabastih - celuloznih hraniva neophodnih za održavanje života, s obzirom na mišljenje mnogih trenera i vlasnika sportskih konja da kabasta hraniva samo opterećuju digestivni trakt (prepuna debela creva su dodatni teret koji konji moraju da nose), a ne obezbeđuju dovoljno energije. Iako su opisani slučajevi da su konji održavani u potpuno dobrom zdravlju davanjem samo pola kilograma kabastih hraniva na 100 kilograma telesne mase, dok je ostatak njihovih potreba za energijom obezbeđivan zrnevljem žitarica, ovako mali udeo kabastih hraniva u obroku (15 do 35 odsto kabaste hrane i 65 do 85 odsto zrnevlja) po mišljenju mnogih stručnjaka izlaže konja riziku od problema izazvanih nedovoljnim unošenjem celuloze. Eventualno smanjenje apetita iz bilo kog razloga, na primer, ako se grlo ne oseća dobro, ili zbog promene vremena ili okruženja, svešće se prvenstveno na redukciju kabastog, a ne zrnastog - ukusnijeg dela obroka, što je sasvim dovoljno da se izazove dijareja, kolika ili akutni laminitis. Namerno dodavanje zrnastih hraniva pri tom, može dovesti i do pojave praznične bolesti, naročito u uslovima neregularnog treninga i opterećenja, a u najboljem slučaju do gojaznosti. Zbog toga se preporučuje da kabasta hraniva čine bar polovinu ukupne mase suve materije hrane u obroku, ili, najmanje kilogram kabastih hraniva na 100 kilograma telesne mase. Svako smanjenje količine kabastih hraniva u obroku bi, shodno tome, trebalo propratiti i proporcionalnim smanjenjem udela koncentrovanih hraniva.

Davanje neodgovarajuće količine kabastih hraniva konju koji nije na pašnjaku povećava rizik ne samo od dijareje, kolika i kopitne kočine, već i od loših navika -žvakanja drveta, koprofagije, i posebno kod mladih konja, žvakanja repa i grive.

Do pojačanog griženja i žvakanje drveta uporedo sa smanjenim unošenjem kabastih hraniva dolazi iz dva razloga:

  • (1) zbog skraćenog vremena hranjenja i/ili dosade, kao i
  • (2) povišene aktivnosti bakterija sa posledično većom produkcijom slobodnih masnih kiselina i povećanom kiselošću slepog creva.

 

Žvakanje drveta je škodljivo i štetno iz najmanje tri razloga:

  • (1) tako se uništavaju drvene ograde ili drveni elementi u boksevima,
  • (2) iverje od drveta preti da se zabode u sluznicu usne duplje, i
  • (3) lako dolazi do opstrukcije (začepljenja) creva, koja može biti fatalna za konja. Žvakanje grive i repa ne predstavlja samo kozmetički problem - i ono može da izazove opstrukciju creva stvaranjem dlačnih lopti (bezoara).

 

Naravno, postoje i drugi razlozi za pojavu perverznog apetita (žvakanje drveta, griženje dlake i repa): to su, na primer, deficit mineralnih materija u obroku, nedostatak proteina i, relativno često, dosada ili igra i imitiranje drugih konja. Ipak, prva mera u korekciji ovakvih navika treba da bude korekcija kabastog dela obroka.

 

Literatura: Prof. dr Dragiša Trailović, Prof. dr Tihomir Petrujkić, Prof. dr Marijana Vučinić, Asist. mr Ružica Trailović, Dr Zoran Katrinka, SAVREMENI TRENDOVI U UZGOJU I ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI KONJA

 

Prijavi se

Pretraži sajt

Forum - KONJI

  • No posts to display.

Oglasi za posao

veterina.info fan box