Jedinke pojedinih rasa svinja mogu ispoljiti različiti stepen osetljivosti na dejstvo raznih stresora iz okoline što može predstavljati značajan zdravstveni i ekonomski problem. Usled stresa kod svinja može nastati naglo uginuće ili pojava bledog, mekanog i vodnjikavog mesa što nanosi velike ekonomske štete. Najosetljivija kategorija na stres su tovljenici telesne mase od 80 do 100 kg, naročito mesnatih rasa svinja (pietren i landras) dok kod drugih rasa svinja ova pojava nije zabeležena.
Sama reakcija životinje na stres zavisi od inteziteta i dužine delovanja stresora. Nakon izlaganja stresu (npr. utovar, kastracija, premeštanje životinja) kod svinja se najpre zapaža uznemirenost, zatim podrhtavanje mišića, ubrzano disanje i rad srca, dahtanje, povećanje telesne temperature iznad 42°C, hiperemija sluzokoža, ukočenost mišića, kolaps i na kraju uginuće.
Kod svinja sklonih stres sindromu nakon delovanja spoljašnjih nadražaja u mišićima nastaje brza glikogenoliza i obilno stvaranje mlečne kiseline usled čega mišići postaju bledi, mekani i vodnjikavi. Nekada se na bledu i vodenastu muskulaturu nailazi posle transporta i klanja svinja. Ovakvo meso, odn.butovi nisu pogodni za preradu u klanicama što donosi gubitke u proizvodnji.
Nakon pojave prvih simptoma stresa treba prekinuti izlaganje životinja stresu.  Ukoliko se stanje ne pogorša, dolazi do postepenog oporavka životinje bez lečenja, prestaje ubrzano disanje i podrhtavanje mišića i broj srčanih otkucaja se normalizuje. Ukoliko se pojave cijanotične promene na koži i počne blaga ukočenost mišića potrebno je dati trankvilajzere (acepromazin, hlorpromazin), a po potrebi se daje i infuzija 8.5% rastvora Na-bikarbonata (1ml/kg) u 5% rastvoru glukoze intravenski da se spreči laktacidoza.

 

Piše: dr vet. med. Miroslav Radić

 

Literatura:

Stamatović S.M., Šamanc H.A., Bolesti svinja, Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine, Beograd 2001.

 

Prijavi se

Pretraži sajt

Forum - SVINJE

  • No posts to display.

Oglasi za posao

veterina.info fan box