Pljosnati crvi - cestode 
svinjska-pantljičaraSvinjska pantljičara (Taenia solium) 
Sistematika
Carstvo: Animalia
Tip: Platyhelmintes
Klasa Cestoda
Potklase 
Cestodaria
Eucestoda 

Pantljičare (Cestodes) su klasa pljosnatih crva koja vodi isključivi endoparazitski način života. Odrasle jedinke žive u crevu čoveka i izazivaju teška oboljenja jer su veoma patogene.

Telo im je izduženo, dorzoventralno spljošteno (ima oblik pantljike) i podeljeno na veliki broj članaka (proglotisa) koji zajedno dostižu dužinu od 1 mm pa do 10 m. na telu se razlikuju:

  • prednji deo je u obliku sićušne glave (scolex);

  • iza glave je suženje (vratni region), koji predstavlja embrionalnu zonu jer se u njemu stalno obrazuju novi proglotisi; najmlađi proglotisi su oni koji su najbliži vratnom delu, a idući ka kraju lanca članci su sve stariji;

  • niz proglotisa koji se označava kao lanac (strobila).


Adaptacije na parazitski način života

  • pantljičare su izgubile crevni takt; hranu uzimaju osmotskim putem iz creva domaćina preko cele površine tela; zbog toga se na površini tela obrazuju trnoliki izraštaji koji povećavaju apsorpcionu (upijajuću) površinu;

  • u njihovom telu su nađene materije koje neutrališu dejstvo crevnih enzima domaćina, inače bi bile svarene od strane domaćina;

  • organi za pričvršćivanje su u obliku pijavki i kukica i nalaze se samo na skoleksu;

  • polni sistem je hermafroditan i dobro je razvijen (bolje razvijen nego kod metilja); svaki proglotis je gotovo potpuno ispunjen polnim organima, kako muškim tako i ženskim; u prednjim, mladim člancima polni sistem još nije funkcionalan, u srednjim je funkcionalan (proizvode se polne ćelije), a zadnji su potpuno ispunjeni oplođenim jajima; zadnji članci se otkidaju i iz njih se oslobađaju jaja, koja sa fecesom domaćina dospevaju u spoljašnju sredinu;

  • razviće se odvija preko larvalnih oblika; tako je trajni domaćin goveđe (Taenia saginata) i svinjske pantljičare (Taenia solium) čovek, a prelazni domaćin je goveče, odnosno svinja;

    • oplođena jaja dospevaju sa fecesom domaćina u spoljašnju sredinu, a zatim u prelaznog domaćina – svinju;
    • u crevu svinje izleže se larva onkosfera;
    • larva kukicama probija crevo, ulazi u krv i krvlju dospeva u jetru, mišiće, pluća, mozak; ** u tim organima onkosfera se razvija u bobicu (finu);
    • čovek se zarazi jedući nedovoljno kuvano ili pečeno bobičavo meso pa se u njegovom crevu iz bobice razvije pantljičara.

Pseća pantljičara (lat. Echinococcus granulosus) kao trajnog domaćina ima psa, a kao prelazni domaćin je čovek. Ciste (larve) pseće pantljičare mogu u telu čoveka izazvati teške, nekada smrtonosne posledice.


Literatura
 

Vikimedijina ostava ima još multimedijalnih datoteka vezanih za: Pantljičara
  • Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj, Čovek i životinjski svet, ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.

  • Dogelj, V, A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, Beograd, 1971.

  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.

  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.

  • Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.

  • Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.

  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.

  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.

  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.

  • Petrov, Brigita, Radović, I, Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000.

Izvor: wikipedia

Prijavi se

Pretraži sajt

Oglasi za posao

veterina.info fan box