Svrha meliorisanja je da se kod domaće koze poprave, poboljšaju bitna proizvodna i ekonomska svojstva. Stepen popravljanja mora biti u skladu sa mogućnostima realizacije proizvodnje prema novonastalim genetskim osnovama.

 

Odgajivački cilj

U skladu sa navedenim, naš bi cilj bio da dobijemo oplemenjenu kozu koja bi u F1 generaciji posedovala sledeće proizvodne osobine:

 

  • proizvodnja u laktaciji od 9 meseci do 500 l mleka;
  • prosečna plodnost 1,6–1,8 jaradi;
  • težina jareta sa 3 meseca starosti 20–22 kg, odnosno po kozi 30–32 kg;
  • randman mesa (sa glavom i iznutricom) 55%;
  • ranozrelost–prvi pripust koza sa 9–10 meseci; i
  • razvoj tela–težina zrelih koza 40–50 kg; 

 

U poređenju sa domaćom kozom, oplemenjena koza imala bi 4 puta veću proizvodnju mleka u laktaciji i 50% veću plodnost od domaće koze.

Za ostvarenje postavljenog cilja treba obezbediti:

 

  • srnaste jarce nabavjene u Švajcarskoj ili Francuskoj, oko 60–70 jaraca, starosti 1–2 godine;
  • odgovarajuće uslove držanja, smeštaja i ishrane, kao i
  • obučiti sposobno i vredno stručno i pomoćno osoblje;

 

Postupak meliorisanja

Domaća koza ukršta se sa srnastim jarcima, pa se tokom druge generacije mogu kod njihovih potomaka očekivati povećani kapaciteti proizvodnje.

U F1 generaciji došle bi do izražaja ove osobine:

 

  • proizvodnja mleka 400 litara;
  • trajanje laktacije 7–8 meseci;
  • prosečna plodnost 1,4 jareta;
  • težina jareta sa 3 meseca 20 kg;
  • ranozrelost – prvi pripust sa 12 meseci;

 

U F2 generaciji–Kod povratnog ukrštanja ženskih potomaka F1 generacije sa srnastim jarcima imali bi u naslednoj masi ispoljena uvodno označena obeležja.

Melioriranje domaće sa srnastom kozom traje 2 generacije. To znači da se od I generacije ostavlja samo kvalitetno–nadprosečno žensko potomstvo. Minus varijante kao i sve muško potomstvo odlazi na klanje. Nakon F2 generacije prestaje ukrštanje–oplodnja sa čistokrvnim srnastim jarcima. Dakle, ženske životinje F2 generacije pare se sa muškim životinjama F2 generacije. Konkretno, u F2 generaciji treba kontrolisati proizvodni tip oplemenjene domaće koze. To je moguće sprovođenjem oštre selekcije tokom dve generacije ukrštanja. Posle nekoliko godina može se ponovo u novu populaciju uneti krv čistokrvne srnaste rase koza, ali samo kroz jednu generaciju. Ovaj postupak se ponavlja  svakih nekoliko godina, a njegova nužnost zavisi od proizvodnih rezultata domaće oplemenjene koze.

 

Ekonomski razlozi pokazuju nam da što pre treba dobiti F1 i F2 generaciju domaće oplemenjene koze. Vreme za njihovu proizvodnju zavisi od broja početnog priplodnog materijala domaće koze koja će se koristiti za navedenu svrhu. Da bi se proces izgradnje oplemenjene koze ubrzao i što pre počeli ostvarivati što veći, poželjni kapaciteti proizvodnje treba u startu raspolagati sa osnovnim stadom domaćih koza. Dakle taj rad početi na celom području. Tada bi se ritam oplemenjivanja odvijao ovim tempom:

 

 

Godina

Domaća koza

Oplemenjena domaća koza

F1 generacija

F2 generacija

I

100%

II

95%

40%

III

90%

37,5%

20%

IV

45%

17,5%

95%

V

80%

 

 

Ritam remonta stada mogao bi se kretati ovako:

 

Godina

Proizvodna jedinica

I

II

III

I

Domaća koza

100%

Domaća koza

100%

II

Domaća koza

95%

Domaća koza

95%

F1 generacija

80%

III

Domaća koza

90%

F1 gen.

95%

F1 gen F2 gen

55%    40%

IV

F1 gen

90%

F1 gen F1 gen

60%   40%

F2 gen

100%

V

F2 gen

100%

F2 gen

100%

F2 gen

100%

Počinje se dakle, u I godini sa 100% domaćih koza na celoj teritoriji. U drugoj godini sa njihovim potomstvom F1 generacija izgradili bi i popunili ga 95% populacije. U III godini rasprodali bi domaće koze sa II proizvodne jedinice i nju popunili sa F1 generacijom, dok bi u III godini rada već bio jedan dio koza F2 generacije. U IV godini rasformira se domaća koza i popuni sa F1 generacijom. Tada imamo i deo F2 generacije. U V godini cela populacija poseduju oplemenjeni tip domaće koze F2 generacije. U F2 generaciji oplemenjena koza poseduje 75% nasledne mase od srnaste, a 25% od domaće koze. Dobijene koze se odlikuju dakle relativno dobrom proizvodnjom mleka i plodnošću, a zadržavaju još uvek dobre konstitucijske osobine.

 

 

Literatura:

Gutić Milenko, Snežana Bošković-Bogosavljević, Vladimir Kurćubić, Milun Petrović · Leka Mandić, Vladimir Dosković - KOZARSTVO TEHNIKA I TEHNOLOGIJA ODGAJIVANJA; Čačak 2006.

Prijavi se

Pretraži sajt

Forum - KOZE

  • No posts to display.

Oglasi za posao

veterina.info fan box