Za ishranu krava muzara primenjivaće se sledeći normativi: 


Tab.1. Normativi za ishranu muzara 

 Muznost

     Kg

   Normalno, bez

        avansa

    Do 100 dana

         laktacije

Avansiranje krava

  101 do 200 dana

         laktacije

  201 do 305 dana

         laktacije

Kr. j. S.prot.g. Kr. j. S.prot.g. Kr. j. S.prot.g. Kr. j. S.prot.g.

0.1-2 

6.2 

560 

2.1-4 

7.14 

700 

4.1-6

8.07

840

Ne avansirati krave sa proizvodnjom do 10 kg mleka

6.1-8 

9.01 

980 

8.1-10 

9.95

1120

10.1-12

10.88

1260

13.22

1610

12.28

1470

11.35

1330

12.1-14

11.82

1400

14.16

1750

13.22

1610

12.28

1470

14.1-16

12.75

1540

15.09

1890

14.16

1750

13.22

1610

16.1-18

13.69

1680

16.03

2030

15.09

1890

14.16

1750

18.1-20

14.62

1820

16.96

2170

16.03

2030

15.09

1890

20.1-22

15.56

1960

17.90

2310

16.96

2170

16.03

2030

22.1-24

16.50

2100

18.84

2450

17.90

2310

16.96

2170

24.1-26

17.43

2240

19.77

2590

18.84

2450

17.90

2310

26.1-28

18.37

2380

20.71

2730

19.77

2590

18.84

2450

28.1-30

19.30

2520

21.64

2870

20.71

2730

19.77

2590

30.1-32

20.24

2660

22.58

3010

21.64

2870

20.71

27.30

Za svaka 2 kg mleka preko 32 kg treba 0,94 kr.jed. i 140 g svarljivog proteina.

 

Tab.2. Norme makroelemenata (mg/kg SM krmiva - obroka)

 

Fe

Cu

Co

Mn

Zn

Mo

J

Se

40-60

10

01

40-50

50-60

1

01-04

01

Norme vitamina (na 100 kg težine)

Vitamin A: 8000-12000 IJ (1 IJ=0,3 mcg; 1mg beta-karotina odgovara u proseku 400 IJ vit.A)

Vitamin D: 1000 IJ (1 IJ=0,025 mcg)

Vitamin E: 50 IJ (1 IJ=1,0 mg)

 

Ispravnost ishrane kontrolisaće se podacima o koncentraciji hranljivih materija u SM obroka.

 

Tab.3. Koncetracija hranljivih materija u SM obroka

 

Koncentracija u

SM obroka

 

 Zasušene

   krave

 Mlečnost krava u laktaciji

                 kg

 

20

20-30

1

2

3

4

Protein %

8.5

18

15

Svarljivi protein %

5.1

10.5

 

TND %

53.0

60-70

65

Eterski ekstrakt %

2.0

2.0

2.0

Sirova vlakna %

15

13

13

Ca %

0.34

0.4-0.5

0.47

Odnos Ca : P

-

2:1

 

P, %

0.26

03-04

0.35

Mg, %

015

015-02

0.2

K, %

0.7

0.7

0.7

Na, %

0.1

0.18

0.18

NaCl, %

0.25

0.45

0.45

S, %

0.20

0.2

0.2

Fe, mg/kg

100

100

100

Co, mg/kg

0.1

0.1

0.1

Cu, mg/kg

10

10

10

Mn, mg/kg

20

20

20

Zn, mg/kg

40

40

40

J, mg/kg

0.6

0.6

0.6

Mo, mg/kg

-

-

-

F, mg/kg

-

-

-

Se, mg/kg

0.1

0.1

0.1

Karotin, mg/kg

8

8

8

Vitamin A, IJ/kg

3200

3200

3200

Vitamin D, IJ/kg

300

300

300

Vitamin E, IJ/kg

-

-

-

Obrok krava muzara potrebno je kontrolisati i s obzirom na količinu SM koju životinja dobija dnevno.

S obzirom na fiziološko stanje norma je prikazana u tabeli 4.

 

Tab.4. Količina suve materije koju životinja dobije dnevno

 

 

 Konzumiranje

    kg SM/dan

   Odnos kabastih

   krmiva i koncentr.

Zasušenje:

 

 

45-20 dana

10

80:20

20-  0 dana

10

70:30

Laktacija:    

1 -30 dana

16

60:40

31-90 dana

18

60:40

91-150 dana

17

75:25

151-210 dana

15.5

85:15

211-300 dana

14

93:7

 

 

Navedeni odnos kabastih krmiva i koncentrata ukazuje na veću upotrebu kabastih krmiva, što je uslov veće ekonomičnosti. Međutim, ako se ne proizvede željeni kvalitet kabastih krmiva, moraće se od norme odstupiti ako se ne želi pad proizvodnje mleka. Zbog toga, s’ vremena na vremene, potrebno je kod značajnijih izmena strukture obroka izvršiti detaljne analize svih krmiva koja ulaze u obrok.

Striktna diferencijacija strukture obroka u raznim periodima laktacije i zasušenosti, kako je predloženo za farme, sa odgovarajućim odnosima kabastih krmiva i koncentrata trebalo bi da bude zadatak koji će se ostvariti u najkraćem mogućem vremenu.

[to se tiče opštih načela ishrane i tehnike hranjenja krava praksa ishrane na farmama trebalo bi da se zasniva na odeđenim pravilima.

Već je rečeno da se grupa zasušenih krava u prvih 40 dana  zasušenosti  hrani  umereno,  ali  nastojeći da su obilno snabdevene mineralnim materijama i vitaminima. Zasušene gravidne krave koje ulaze u porodilište obilnije moraju biti hranjene od prve zasušene grupe, ali pazeći da ne steknu tovnu kondiciju.

Zadatak obilnije ishrane jeste da se omogući normalan razvoj ploda i da se stvore neke telesne rezerve. Međutim, pravilnije je i ekonomičnije stvarati telesne rezerve tokom druge polovine laktacije, jer u to vreme krava ekonomičnije iskorišćava energiju hrane. U periodu posle telenja ishrana krava mora se odmeravati prema proizvodnom kapacitetu krava i promenama njihove težine, ne dozvoljavajući veliki gubitak težine u periodu razdojavanja (period avansiranja). U novooteljenih krava, po pravilu, mobilišu se rezerve telesnih hranljivih materija te krave mogu omršati, ali to ne sme imati velike razmere. Gubitak težine mora se nadoknaditi tokom laktacije, jer ako se to ne učini oplodnja može da se protegne nenormalno dugo. Zbog toga povećanje energije u početku laktacije trebalo bi da umanji telesne gubitke. U fazi laktacije sa stabilizovanom proizvodnjom mleka (10-12 nedelja posle telenja) krave počinju povećavati težinu, te bi od tog perioda pa do zasušenja trebalo nastojati da se stvore telesne rezerve, jer samo u tom slučaju može se očekivati normalna i visoka proizvodnja mleka u nastupajućoj laktaciji.

Intenziviranje stočarstva i prevođenje proizvodnje na industrijsku osnovu, zahteva napuštanje tradicionalne tehnike hranjenja muzara u većim stadima. U uslovima konvencionalnog držanja muzara sa slabom mehanizacijom procesa hranjenja zaveden je strogi poredak hranjenja - koncentrati i sočna krmiva, pa kabasta krmiva. Taj redosled se ponavlja toliko puta koliko je uvedeno hranjenja tokom dana. U uslovima pune mehanizacije sva krmiva u osnovnom delu obroka potrebno je davati u vidu smese i davati u jasle prikolicama za mešanje sa bočnim istovarom. Koncentrat za proizvodnju mleka, iznad osnovnog dela obroka, daje se zasebno svakoj grupi krava sa ujednačenom proizvodnjom.

Krmni plan potrebno je na svakoj robnoj farmi (gazdinstvu) razraditi za pojedine mesece i celu godinu.

Danas se zna da se ishranom treberom povećava i pojeftinjuje proizvodnja mleka, zbog veće količine probavljivog proteina i sirove masti na 1 krmnu jedinicu. Međutim, u belančevinama trebera nema dovoljno triptofana, a još manje, ili gotovo nema skroba i šećera, to davanje većih količina (preko 15 kg) može izazvati poremećaje varenja u buragu, smanjenje količine ispravljivih masnih kiselina, lošijem njihovom iskorišćavanju i nagomilavanju amonijaka. Zbog toga, svežeg trebera treba davati ne više od 7-10 kg/dan i to u smesi sa ostalim krmivima u osnovnom delu obroka. Treber se izvanredno dobro dopunjuje sa repom i suvim repinim rezancem.

 

Literatura: Mr Milun D Petrović, Dr Milan M Petrović, Dr Vladimir S Kurćubić - GOVEDARSTVO  TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE, Čačak, 2006.

Prijavi se

Pretraži sajt

Forum - Goveda

  • No posts to display.

Oglasi za posao

veterina.info fan box