Example of Category Blog layout (FAQs/General category)

Oštrenje noktiju kod mačaka

macka grebe

Među karakteristične osobine mačaka spada i to da vole da grebu drvene delove nameštaja, presvlake, tepihe i tapete, odnosno da, kako se to u narodu kaže, «oštre nokte». To spada u normalno mačje ponašanje i treba ga razlikovati od agresivnog i destruktivnog grebanja, koje se vrlo lako prepoznaje i može imati razne uzroke, kao što su ispoljavanje nezadovoljstva i slično. 

U oba slučaja za sve mačke važi opšte pravilo da životinju ne vredi kažnjavati, jer tako ne postižemo nikakav pozitivan efekat, a možemo izazvati neke negativne i nepoželjne reakcije.

Izraz agresivnosti

Agresivno grebanje je poseban problem i njime se moramo posebno pozabaviti, ukoliko mačka ispoljava takvo ponašanje.

Uobičajeno oštrenje noktiju je normalan oblik ponašanja, koji niti možemo, niti treba da sprečavamo, ali ga raznim lukavstvima možemo usmeriti, tako da mačka ne pravi preteranu štetu.

Mačka oštri nokte, odnosno grebe delove nameštaja ili prostirki i tapeta, iz više razloga. Jedan od njih je i taj što mnoge mačke između jastučića na šapama imaju žljezde koje luče određene mirise, tako da na taj način obeležavaju teritoriju. I vidljivi tragovi kandži takođe su način da mačka obeleži određenu teritoriju kao svoju. 
Ovakvo ponašanje je pre svega karakteristično za mačke koje borave napolju. 

Mačka često oštri nokte, a naročito ako ne izlazi iz kuće, ali i iz drugih, dodatnih razloga. Ustvari izraz «oštri nokte» je pogrešan, jer ih mačka na taj način skraćuje koji su suviše izrasli, i pritom jača i vežba mišiće šapa. Da bi se oslobodila suviše dugačkih noktiju, mačka ih, u trenutku dok liže šape, često gricka i tako skraćuje.

Kod mačke koja ne izlazi iz kuće i nema prilike da istroši nokte, te naslage stvaraju se u daleko većoj meri nego kod one koja bar jedan deo dana provodi napolju.

Inače, oštrenje noktiju je oblik ponašanja koji ni u kom slučaju ne možemo iskoreniti, ali ga možemo svesti na što manju meru i usmeriti ka određenim predmetima.

Sprečavanje posledica 

Neugodne posledice ovakvog ponašanja možemo sprečiti i trajnim uklanjanjem kandži hirurškim putem, što je intervencija koja se ni najmanje ne preporučuje, jer onemogućuje mačku da se spretno kreće i brani, pa je tako pretvara u bogalja.

Najbolje rešenje je da mački redovno podsecamo one delove noktiju koji su suvišni. Pritom treba strogo voditi računa da ne zahvatimo onaj deo nokta koji je prokrvljen, jer je za mačku to veoma bolno, a može prouzrokovati i infekcije, pa će morati da interveniše veterinar. Za podsecanje možemo nabaviti specijalne makaze, a sasvim je dovoljna i obična «grickalica» za nokte.

Mačku od najmlađih dana treba navikavati na to, da se ne bi opirala i stvarala probleme. Inače, skraćivanje noktiju je za nju potpuno bezbolno. 

Drugi način da svedemo na najmanju meru štetu koju mačka pravi na nameštaju, tepisima i tapetama, jeste da nabavimo komad mekog drveta debljine desetak centimetara i dovoljno dug i širok da mačka može da stoji na njemu. Treba ga postaviti na pod, ili uspraviti uz zid, i na neki način ga fiksirati, tako da ne može da se pomera. Zatim u apoteci treba nabaviti kapi valerijane i povremeno nakapati nekoliko kapi na dasku. Valerijana (što je, ustvari, mačja trava) svojim mirisom veoma privlačno deluje na mačku, pa će ona vrlo brzo usmeriti početi da oštri nokte na tom komadu daske. 

U zoo radnjama možemo ponekad nabaviti i specijalne tanke prostirke od neke vrste jako čvrstog kartona, koje su vrlo jeftine, a dugotrajne (traju i do pet godina), i takođe veoma privlače mačke da na njima oštre nokte. Postoje i specijalni stubići prekriveni nekom privlačnom materijom, koje mačke vrlo rado koriste. 

     Vera Ilijin

Crna mačka - sve što niste znali

Genetska zagonetka

crna macka 2

Mada su ih ljudi nekada smatrali simbolom nesreće i povezivali ih sa crnom magijom, crne mačke su danas postale izuzetno zanimljive za genetičare koji se nadaju da će im ove životinje pružiti nove mogućnosti u istraživanju mnogih bolesti.

Do sada su ustanovili da je crna boja u krznu različitih vrsta mačaka rezultat genetskih mutacija. Grupa genetičara iz Nacionalnog instituta za rak, sa univerziteta u Merilendu, smatra da se ove mutacije odvijaju u genima koji su kod čoveka povezani sa bolestima kao što je SIDA.

Prvo pitanje koje su sebi postavili dr Stiven O' Brajen, Eduardo Ejzirik i njihove kolege bilo je šta mačke čini crnim, pri čemu nisu bili podstaknuti samo radoznalošću, nego i nagoveštajem da izvesni geni pružaju zaštitu od nekih bolesti. U protivnom, smatraju genetičari, životinje nesvakidašnjih boja bile bi istrebljene. U potrazi za odgovorom na pitanje kako pripadnici nekih životinjskih vrsta, kao što su mačke, stvaraju genetsku otpornost na razna oboljenja, mogli bismo da otkrijemo prirodni zaštitini mehanizam koji bi nam pomogao u lečenju bolesti kod ljudi.
Naučnici smatraju da su crne mačke bolje prilagođene noćnom lovu, što im olakšava da prežive, ali su uočili još neke zanimljive detalje. Tokom istraživanja otkrili su da svaka mutacija gena nazvanog MC1R daje crnu boju krznu jaguara, dok je riđa kosa često rezultat mutacije istog gena kod čoveka.
Sve se odvija u porodici gena poznatih pod nazivom 7-transmembranreceptori. Receptor se ponaša kao "ulaz" u ćeliju, koji često koriste bakterije i virusi da bi je inficirali. Virus HIV prodire u ćeliju kroz 7-transmembran receptor pod imenom ČR5. Zbog posebnih uslova opstanka u ćeliji, postoji mogućnost da mutacija čiji je rezultat crno krzno ne omogućuje samo kamuflažu, nego i otpornost mačke na buve i druge parazite, smatra dr O. Brajen.
Pokušavajući da odgonetnu zašto postoje crni jaguari, leopardi i domaće mačke, ali u prirodi nema crnih tigrova i lavova, genetičari su otkrili da domaća mačka ima 10 gena koji određuju boju i gustinu krzna. Prema rezultatima ovih istraživanja, najčešća je crna mutacija, pa su O' Brajen i njegovi saradnici postavili pitanje da li razlog treba tražiti u dalekoj prošlosti, među najstarijim precima svih mačaka, ili su se ove mutacije pojavile nezavisno, među pojedinim vrstama.

Mali panter

Kad je reč o rasama, crna boja karakteristična je za bombajsku mačku koja je plod ukrštanja između smeđe burmanske i crne američke kratkodlake mačke. Za nastanak rase zaslužna je Amerikanka Niki Horner, koja je posle desetogodišnje selekcije uspela da dobije mačku sa sjajnom, crnom dlakom i očima boje zlata, potpuno nalik na malog pantera.
Uprkos divljem izgledu ovo je umiljata mačka, veoma privržena vlasniku i uvek raspoložena za druženje.
Najviše voli da vreme provodi u naručju vlasnika i stalno traži dokaze njegove naklonosti. Idealna je za starije osobe koje mnogo vremena provode u kući, jer ne podnosi da je dugo ostavljaju samu, a pritom nema velike zahteve u pogledu održavanja dlake i ishrane. Predodređena za život u stanu, bombajska mačka voli mirno okruženje, bez velike buke i gužve, ali se lako prilagođava životu u porodici i uživa u igranju sa decom. Jedino ne podnosi prisustvo drugih životinja, osim možda još jedne mačke, pod uslovom da joj bude podređena.

Tekst uz dozvolu preuzet iz časopisa "Zov"

zov-logo

Vlasnici slikaju mačke sa voćem na glavi (FOTO)

Nakon "plenkinga", "aulinga" i drugih suludih trendova fotografisanja koji su vladali među korisnicima interneta, sada se pojavio najnoviji hit. U pitanju su slike mačaka koje poziraju sa raznim vrstama voća na glavi.

macke-voce-na glavi

Ako imate mačku, a želite da budete u trendu, trebalo bi da joj napravite malu kacigu od voća i fotografišete je, a zatim sliku okačite na internet, smatraju pojedini vlasnici.

macke-voce-na glavi1

Oni su za ovaj neobičan poduhvat koristili sve od limuna do ananasa. Neki se nisu ustručavali da upotrebe ni koru od banane.

macke-voce-na glavi2

Nekadašnja moda fotografisanja mačaka u vazduhu, po uzoru na scenu iz animiranog filma "Kralj lavova", potpuno je prevaziđena, pa se sada sve više ljudi priklanja novom trendu "borbene mačke".

macke-voce-na glavi3
Nije sasvim jasno zbog čega ljudi prave kacige za životinje. Da li ih spremaju za neku vrstu borbe ili jednostavno smatraju da je to zabavno?

macke-voce-na glavi4

Pojedine mace se nisu bunile, ali ima i onih koje nisu naročito uživale u ulozi modela.

macke-voce-na glavi5

One bi ipak više volele da love miševe, piju mleko i rade sve druge stvari koje inače rade "obične" mačke.

macke-voce-na glavi6

Ipak, neki ljudi misle da su mnogo pametniji od svojih ljubimaca, pa je tako jedan vlasnik glavu svoje tigraste mačke "ukrasio" ljuskom kokosovog oraha.

macke-voce-na glavi7

Novi trend se brzo širi, ali vlasnici kojima mačke ne služe kao igračke, već kao ljubimci koje vole i poštuju, i dalje se uspešno odupiru.

Izvor: Blic.rs 

Kjara - prvi rodjeni liliger

kiara the first born liliger 640 18Sa ocem afričkim lavom Samsonom i osam godina starom majkom Zitom, ženkom ligera (mešanac lava i tigrice, lion-tiger), Kjara je prvi rodjeni liliger.
Kjara je rodjena u ruskom zoološkom vrtu i odgajila ju je jedna domaća mačka jer njena majka nije imala dovoljno mleka. 
Krejg Paker, direktor Centra za istraživanje lavova na univerzitetu u Minesoti, rekao je da ranije nije čuo za liligera, ali "nije iznenađen" da postoji.
On je istakao da su svi liligeri su rođeni u zatočeništvu, jer ta životinja jednostavno ne postoji u prirodnom svijetu. Ne samo da su populacije lavova i tigrova odvojene geografski već postoje određeni mehanizmi ponašanja kojima bi se spriječilo parenje ovih vrsta.
"Ako bi se tigar pokušao pariti sa lavicom ubrzo bi bio oteran od strane drugih lavova i obrnuto", rekao je Packer.


{igallery id="1667" cid="16" pid="2" type="classic" children="1" showmenu="1" tags="" limit="0"}

Prva mačka sa bioničkim šapama (VIDEO)

Dvogodišnji mačak Oskar može ponovo da hoda, jer je dobio nove zadnje noge nakon operacije ugradnje bioničkih udova, prenosi BBC.

Oskar je u oktobru ostao bez svojih zadnjih nogu, koje mu je odsekao kombajn.

1 macka bionicke sape
 

Pre operacije njegovi vlasnici su upozoreni da ne očekuju mnogo. Međutim, posle operacije prilikom koje su mu ugrađeni mehanički implanti, on sada može da se slobodno kreće, trči i skače.

 

Operaciju je izveo veterinar Noel Ficpatrik iz Sarija u saradnji sa naučnim timom koji je napravio bioničke protetičke udove za mačku.

Naučni tim centra za biomedicinski inženjering sa univerziteta UCL, na čelu sa profesorom Gordonom Blanom, napravio je revolucionarne implante uz pomoć takozvane ITAP tehnologije.


 Nakon ugradnje, Oskarovi implanti su premazani posebnom supstancom hidroksiapatitom, koja pospešuje rast ćelija kosti i kože, tako da će kost i koža rasti po implantu, slično kao što koža raste po rogovima jelena. 

Doktor Ficpatrk smatra da će se razvojem ove tehnologije promeniti budućnost ortopedije.

“Pri ovoj revolutivnoj operaciji uspeli smo da ubacimo implant sa kojim će srasti koža i kost”, rekao je on.

 

Profesor Blan smatra da uspeh ove operacije pokazuje da ITAP tehnologija ima ogroman potencijal.

 

Kejt i Majkl Nolan, vlasnici prvog mačka na kojem je ikada izvršena ovakva operacija, presrećni su zbog svog ljubimca.

 



Već četiri meseca posle operacije, koja je trajala tri sata, Oskar je mogao da stoji i da ravnomerno rasporedi težinu na sve četiri noge, a sada može i da trči.


Izvor: blic.rs

Prijavi se

Pretraži sajt

Oglasi

Oglasi za posao

veterina.info fan box