Koprofagija je termin koji označava jedenje izmeta i smatra se jednim od poremećaja ponašanja pasa. Konzumiranje izmeta biljojeda kod pasa mlađih od 6 meseci smatra se normalnim, a zatim nakon 6 meseci ta pojava prestaje. Ukoliko odrastao pas konzumira sopstveni ili tuđ izmet to se smatra patološkom pojavom.

 

Mnogi vlasnici pasa su navikli  svoje ljubimce hraniti kostima neznajući pri tome da ishrana kostima pored pozitivnih strana može da ima i loše posledice po zdravlje psa.

Kosti domaćih životinja koje se  koriste u ishrani pasa predstavljaju dobar izvor kalcijuma i fosfora koji ulaze u sastav organizma. Naime, kacijum i fosfor koji se nalaze u kostima su iskoristivi više nego iz bilo kog drugog izvora, a odnos kalcijuma i fosfora i njihov udeo u ishrani je veoma vazan faktor naročito kod pasa koji su u porastu. Pored toga što su dobar izvor minerala koji učestvuju u izgradnji skeletal i zuba, kosti regulišu tvrdoću stolice tako da psi koji su hranjeni od malena kostima retko imaju probleme sa  analnim vrećicama s obzirom da čvrsta  stolica pomaže pražnjenju analnih vrećica.

 

Hrana za pse može da se priprema svaki dan od hraniva sa kojima raspolažemo, ali se u poslednje vreme u ishrani pasa sve češće koriste fabrički proizvedena hraniva koja sadrže sve hranljive materije potrebne za rast i  zdravlje psa sa pravilno izbalansiranim hranljivim materijama. Ukoliko se vlasnici ljubimaca opredele za ishranu domaćom hranom, potrebno je da obrate pažnju  o izboru namirnica, kvalitetu, zdravstvenoj ispravnosti namirnica, načinu pripreme namirnica i  veličini porcije. Ishrana ne mora biti raznovrsna ali je potrebno da sadrži sve one hranljive materije koje su neophodne za život.

 

U periodu od 40. dana života štenci se obično odbijaju od sise i počinju jesti čvrstu hranu kao i odrasli psi samo što su potrebe pasa u porastu mnogo veće od potreba odraslih pasa. Naime, psi koji su u porastu moraju dobijati mnogo veću količinu proteinskih, mineralnih, vitaminskih i energetskih materija. Proteini u ishrani pasa u porastu moraju biti lakosvarljivi i moraju imati aminokiselinski sastav primeren za rast. Mlađi psi  imaju veće potrebe za nekim mineralima  kao što su kalcijum i fosfor koji su veoma bitni za izgradnju skeleta. Količina i uravnoteženost hranljivih sastojaka dostupnih u hrani su kritične za razvoj štenaca koji rastu, a greške u ishrani kod pasa u porastu mogu imati štetne posledice , naročito na razvoj kostura, a te posledice mogu biti dugotrajne i ireverzibilne.

 

U prvim danima nakon rođenja ishrana štenaca se zasniva na kolostrumu i mleku. Kolostrum i mleko su jedina hrana u prve 3 nedelje života, a dobra ishrana štenaca u ovom periodu uslovljena je dobrom ishranom gravidnih i dojnih kuja. Ako se kuja nedovoljno hrani to će se nepovoljno odraziti na proizvodnju mleka. Štenci treba da sisaju najmanje 3 nedelje, najčešće sisaju oko 40 dana, ređe 50, a od sise se odbijaju postepeno.

Prijavi se

Pretraži sajt

Oglasi

Poslednje na forumu

  • No posts to display.

Oglasi za posao

veterina.info fan box