Peter Levstek1, Štefan Pintarič2, Robert Pintarič3, Ljiljana Janković4

Sažetak

Zoonoze su bolesti, vrlo važne za ljudi in životinje. Stočarstvo je specifično područje gde postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije otežava prisutnost prljavštine. Takođe je potrebno znati uzgoj, stil rada i tehnologiju u stočarskim objektima. Za obnovu uzgoja, kada nastane zarazna bolest potreban je sveobuhvatan pristup koji uzima u obzir sve čimbenike koji mogu uticati na rehabilitaciju. To ne znači samo fizički nositi razkužbo, nego sprečiti i širenje patogena u sirovini, proizvodu i otpadu. Radnici koji rade sanacije trebaju biti upoznati s načinom širenja, kao i tehnologiju uzgoja životinja, tako će obratiti pozornost na kritične tačke gde se agensi mogu zaustaviti i ugroziti zdravlje ljudi i životinja.

Uvod

Prevencija je termin koji se koristi za označavanje aktivnosti tj. mera, kojima želimo sprečiti nešto što bi se moglo dogoditi. Prevencija je veoma bitna pogotovo u perad i zbog intenzivne proizvodnje velikog broja životinja vrlo je važna za održavanje zdravlja životinja. Stoga je potrebno osigurati higijensku ishranu životinja, kvalitetnu vodu, sprovesti program zdravstvene prevencije, i još mnogo toga. Tu može biti jamstvo prošlosti relevantnim uzgoja uvetima. Iako je njihov uticaj gospodarsko teže dokazati, igraju važnu ulogu uzgojne tehnologije, mikro klimatski uveti i higijenski uveti u  kojima se drži životinje. Dakle, moramo s jedne strane, zadržati povećati otpornost životinja, s druge strane, pružati životinjama odgovarajuće higijensko okruženje. Među merama za održavanje uključena je sanitacija. Postupci sanitacije podrazumevaju:

higijenu staja i opreme, koji su uključeni u čišćenje i dezinfekciju,

sprečavanje prodora insekata i glodavaca, koji su nositelji uzročnika

kontrola ljudi i prevoznih sredstava kod ulaska u dvorište sa stabilnim dezinfekcionim barijerama,

uklanjanje i saniranje gnoja i

druge mere

U slučaju izbijanja bolesti u uzgoju, kao što je ptičja gripa koja je zarazna bolest i zoonoza, potrebno je za sanaciju i rehabilitaciju objekta prethodno obaviti dezinfekciju. Svrha toga je da se sprečava širenje uzročnika u okoliš. i zaštitu samih objekta prije infekcije. 

Bitna mere suzbijanja uzročnika bolesti i iskorenjivanja u vreme pojave bolesti u zaraženim prostorima:

  •  zaustaviti izvor zaraze - iz središta zaraze (zabrana trgovine i kretanja životinja) i postaviti znakove upozorenja,
  • popisati životinje na farmi, koje se mora tekuće obnavljati , bezopasno uništavanje peradi na zaraženom gospodarstvu,
  • bezopasno odlaganje otpada - hrana, gnojivo, sve što može preneti bolest,
  • konzumnih jaja za polaganje ukloniti iz zaraženog gospodarstva tekom inkubacije pratiti i uništiti bezopasno, osim ako su prethodno propisno dezinficirana , x raspored dezinfekcija barijere na ulazu u gospodarstvu i na pojedinca, x osigurati zbrinjavanje lešina i drugih mrtvih ptica,
  • dezinfekcija, dezinsekcija i istrebljenja glodavaca na zaraženom dvorištu .

Kako bi se uspešnoborili protivbolestipotrebno jeznatimoguće načineširenja bolesti. Uzročnici se mogu prenositi preko:

  • žive životinje,
  • prenos izmeđurazličitih vrstaperadi(patke na kokošiiz, odkokošinapurana, fazana, trkač, itd.),
  • uvođenjezarazes divljih ptica-najčešćemočvaricaiptica selica,
  • prenosod sisavacana perad(svinje -pure),
  • od zaraženihegzotičnihptica(ptice u kavezima),
  • vetar(prenos sa vetrom jemoguće uodređenomrasponuikratkog dometa),
  • voda(prenos je mogućprekovodekadpostojanjazaraženihdivljih ptica),
  • proizvodima od peradi ihrane za životinje, i
  • mehanički prenos (mehanički jemoguće sodećom, obuće iopremeiprevozna sredstva).

Kad se priprema dezinfekcijapotrebno je znatinekekarakteristikepatogena. Za sanacijuzgrade jevažano znati opstanakuzročnikau različitimokruženjima:

  • Temperaturupreživi: 56°Ctekom 3sata; 60°Cza30min
  • fekalije(najmanje 35 dana +4°C)
  • staje(5 tjedana)
  • prašina(nakon preseljenjapogonaza 14dana)
  • jezera vode(0 °Cu trajanju od 30dana na22°Ctekom 4 dana)
  • telu životinja(+4 °C 23dana na22°C tekom nekolikodana)
  • pH:slabostabilanukiselompHrasponu
  • stabilan pripH5.5 do 8.0

Tekom života životinje su izloženi različitim uzgojnim uvetima, kao što su različiti vremenski uveti, ishrana i mikrobi koji su oko životinja. Glavni deo mikroba jesu dobre za zdravlje životinja i nisu opasne u normalnim okolnostima. U lošim okolnostima, neki mikrobi se razmnože preterano i smanjuje otpornost životinja. To samo po sebi može uzrokovati bolest ili pomoć drugih mikroba koji utiču na bolest životinja. Tehnički nazivamo takve mikrobe - uvetno patogeni mikroorganizmi. Ovi mikroorganizmi koji žive u nečistoći oko životinja nalaze na više životinja takvi mikrobi mogu uzrokovati bolest. Nečistoća je također ugodna hranjiva tvar za razne vrste kukaca i njihovih razvojnih oblika Vidim da kolege uzgajivači i veterinari često samo obraćaju pozornost na provedbu dezinfekcije ali ne i procesa čišćenja. Trebamo biti svesni da adekvatna čišćenje smanjuje broj mikroorganizama između 80-90 %. Istodobno nečiste površine uvelike smanjuje uspeh dezinfekcije jer nečistoća štiti mikroorganizme protiv delovanja dezinficiensa, što znači smanjuje učinak dezinfekcije .

Postupak sanitacije u preradarstvu

Za uspešno sanitaciju kod izbijanja ptičje gripe potrebno je izvršiti prvo dezinfekciju. Zbog sigurnosti operatora i sprečavanja širenja bolesti preliminarna dezinfekcija je vrlo važna. Protiv virusa ptičje gripe učinkoviti jesu sljedeći dezinficiensi:

  •  natrijum hipoklorit, o kalcijum hipoklorit,
  •  natrijum hidroksid ali kavstična soda (NaOH),
  •  natrijum karbonat (NaHCO3 ali Na2CO3 x 10H2O), o kolorirani izocianurati
  •  hloramini,
  •  hlorovodikova ili solna kiselina (HCl), o krezolna kiselina,
  •  kvarterni amonijevi spojevi, o glutaraldehid,
  •  formalin,
  •  oksidansi
  •  registrirani komercijalni biocidi

U slučaju izbijanja zaraznih bolesti koristiti agresivna sredstva za dezinfekciju.

Sljedeća tablica pokazuje dezinfekcijska sredstva i njihov efekat na stabilnost različitih materijala :

 tabela-avijarna-inf-1

Legenda: - primena nije preporučljiva; ± ograničena upotreba; + upotrebni; ? nema podatka

 

Prav tako imajo dezinficiensi nekatere lastnosti, koje je potrebno upoštevati pri sanaciji:

tabela-avijarna-inf-2

  • Isključiti električnu struju
  • Demontaža mobilnih delova opreme
  • Grubo čišćenje - mehanički postupci za čišćenje mogu se podeliti na ručno i automatsko čišćenje. U današnje vreme za uklanjanje izmeta iz staja koriste se traktorske daske za guranje, utovarivači. Ručno čišćenje jest dodatak u uklanjanju nečistoća s vile, lopate, metle, četke i druge alate. Također, ne zaboravite na suvo čišćenje zidova i ventilatore sačetkama.
  • Mokrenje površina - Kod ptičje gripe obavlja se primena dezinfekcije tako prije početka čišćenja objekt vlaženja obično nije potrebno. Međutim, treba napomenuti da je u uzgoju peradi životinja traje nekoliko meseci. Zbog prisutnost životinja i postupaka oprema za čišćenje ne može se izvesti. Stoga je potrebno, ako je površina prije početka čišćenja potopiti. Mokrenje provodi se u slučaju izbijanja ptičeg gripa sa dezinfekcijskim sredstvom. Vlaženje površina je potrebno napraviti sa 1,0-1,5 l/m2 vode. Na taj način, možemo koristiti mašine za pranje sa visokim pritiskom. Navodnjavanje se provodi pod radnim tlakom od 10 bara. Mlaznice treba odmaknuti sa površine od oko 1,5-2,0 m. Zatim se površina ostavi da se namače u trajanju od oko 3 sata.
  • Čišćenje - većina postupaka za čišćenje se obavljaju pomoću strojeva visokog tlakas radnogtlaka od 100 bara i više. Budući da je teško osigurati veće radne temperature se provodi pri temperaturama od čišćenja do 40 °C, a koristi se za čišćenje na nižim temperaturama. U ovoj metodi čišćenja će uštedeti na energiji koja bi se koristila za zagrijavanje otopinu za čišćenje. Za čišćenje je potrebno osigurati protok vode od 13 do 15l/min, na temperaturi do 40 °C. Mlaznica s ravnom obliku, koji je na razmaku od površine za manje od 40 cm, i turbo-mlaznica, koji bi trebao biti na razmaku od površine od najmanje 40 cm.
  • Ispiranje površine - budući čišćenje visokim tlakom stvara puno aerosol koji sadrži mikroorganizme i prljavštine, površine moraju isprati tekućom vodom za 1 sat nakon čišćenja.
  • Sušenje objekta - Općenito, površine nakon čišćenja mora da se dobro osuše. Budući da, tekom čitavog čišćenja upotrebljava otopineza čišćenjeu ovom slučaju, dobro je da se osuši na objekt i nije potrebno ispirati.
  • Končna dezinfekcija objekta.
  •  Zaključna dezinfekcija objekta.

Neki čimbenici koji utječuje na uspješnu dezinfekciju

Mi smospomenuli da seuz pravilno i temeljito čišćenje možepostići smanjenje broja mikroorganizama za 80 do 90%, što jasno pokazuje važnost sanitacije u peradarskim objektima. Iako 10-20% ne čini kao puno, mikrobi pod povoljnim uvetima brzo bi se ponovno razmnožili.Kako bi se postigla najbolja moguća sanaciju objekta potrebno je provesti dezinfekciju. Koncept dezinfekcije ima širok smisao, susrećemo na svakom koraku. Prošlost dezinfekcija ne može biti osim stočnih objekata ili veterine, prehrambene industrije i naše domove. Ukratko možemo reći da je dezinfekcija deo našeg života. Ona se može podeliti na biološku, zičku i kemijsku.

Biološka dezinfekcija

Biološka dezinfekcija znači redovito uklanjanje leševa, u postrojenjima za obradu otpada.

Fizikalna dezinfekcija

U peradi se najčešće koristi na dva načina zičko dezinfekcije:

  • Ventilacija. Dovođenjem svežeg zraka spušta se koncentracija mikroorganizama u zraku preko 60%. Ventilacijom izvađen je vlage, čime se smanjuje šanse za preživljavanje od mikroba. U isto vreme, u stajama s previše ventilacije i niskom vlagom podići ćemo prašinu u pogonu, a to je dobar nositelj mikroba. U tim slučajevima, moguće je koristiti metode sprej, koji može smanjiti od 30% od mikroba. U slučajevima ranim dišnih bolesti može se koristiti za sprej blagi otopine mlječne i mravlje kiseline, čime se dodatno smanjujebroj mikroorganizama u zraku.
  • Sušenje. Sušenje čiste površine je važan zbog dva razloga. Prvi razlog je sprečiti razvodnjavanje kemijskih dezin cijensa i osigurati njihovu e kasnost. Drugi razlog je u ostaloj nečistoći. Unatoč temeljitog čišćenje na površini ostaje tank nevidljivi slojevi koji su dobra zaštita mikroba od vanjskih utjecaja. Sa isušivanjem, počinje ova tanka plast nečistoće da se osuši, a na njihovoj površini nastaju pukotine (kao osušeni tla). Pukotine mikrobi ne pružaju zaštitu od upotrebe kemijskih sredstava za dezinfekciju, što je kemijski oblik dezinfekcije čini e kasnijim.

U zičkom dezinfekciju su brojne druge metode kojima peradarstvu retko upotrebimo.

Kemična dezinfekcija

Kao što ime sugerira, za izvršenje kemijske dezinfekcije se uglavnom koriste kemijske tvari otopljene ili u plinovitom stanju, koje uništava mikroorganizme. Moramo biti svesni da svaki dezinficijens ne radi na svaki mikroorganizam. Pojedini organizmi, zbog svoje strukture jesu otporni nekim dezinficijensima, dopuštajući nam, da se smanji izbor sredstava za obavljanje dezinfekcije. Određene vrste mikroorganizama mogu biti otporne na neki dezinficijens. Razloga za to su više. Imajte na umu da je svaka kuća vrsta “ stanovništva “. Farma, koji je bila izložena različitim mikroorganizmima, gde su naišli na razne bolesti, koje koristi različite tehnologije za uzgoj gde različite kategorije životinja, gde se koriste različite građevinske materijale, koji se provode različita metoda za čišćenje objekta. Sve to uteče na izbor za dezinfekciju i njegove efikasnosti. S druge strane, izbor je također pod uticajem širokom rasponu dezinficijensa. Više od 250 spojevi imaju u vlasništvu dezinfekciju koji su u praktičnoj upotrebi preko 100.

Za uspešno dezinfekcije, potrebno je uzeti u obzir nekoliko čimbenika koji su vrlo važni za obavljanje dezinfekcije:

  • Broj mikroorganizama. Broj mikroorganizama može biti pod uticajem čišćenja, što smo već govorili.
  • Koncentracija dezinficijensa. U pripremi dezinfekcijske otopine mogu biti više pogrešaka. Sa nedovoljnom koncentracijom dezinfekciju ne dobijemo potreban učinak dezinfekcije. S druge strane, netačna koncentracije ubrzava nastanak rezistencije mikroorganizama na određenu skupinu dezinficijensa. Netačna koncentracija se može postići korišćenjem dezinfekcijska sredstva koja su nepropisno pohranjene (vlaga,
  • temperatura previsoka) ili je istekao rok upotrebljivosti. Isto tako, ne treba zaključiti da ako dodate višu koncentraciju dezinficijensa ćete izbeći gore navedene neugodnosti. To može smanjuje učinak dezinfekcije i dovesti do dodatnog opterećenja na okoliš s dezinficijensima, opterećen je i vaš novčanik. Dezinficijensa uvijek se priprema neposredno prije upotrebe. Preporučujem da se načini otopina za dezinfekciju u manjem posudu ( kantu ), gde je dobro promešati (ne rukom !). Time se izbegava začepljenje mlaznica i prskalice i loš rad prskalice.
  • Količina dezinficijensa. Ako želimo si osigurati potrebnu količinu dezinfekcijske otopine, moramo znatikoliko je velikprostor koji ćese dezin cirati. U proseku, potrebno je pripremiti oko 0,4 litara otopine/m2. Za ove informacije potrebno je pročitati upute proizvođača.
  • Čas delovanja. Od vremenarada također ovisi o uspešnosti dezinfekcije, koji se obično navedenog u uputama. Dobro je danakon dezinfekcije i sušenja područja pustimo u miru barem 4-5 dana, ako je moguće u 14 dana.
  • Temperatura okoline. Znati je treba kad se obavlja dezinfekcija ili na visokim ili niskim temperaturama. Niža jeste temperatura duže vremena je potrebno za isti učinak. Idealna temperatura za dezinfekciju je između 10 i 20°C. Inače, dezinfekcija ubrzan toplije pripremljenu dezinfekcijske otopine (oko 40°C). Prema tome, neki od spojevaklora plina ne preporučuje za upotrebu pri temperaturama višim od 40°C. U slučajevima u kojima temperatura padne ispod nule učinkovite su samo neke dezin cijenseiz skupine lužina i kiselina.
  • Kakvoća površina. Kako bi se učinkovito dezin cirati zidovi najbolje odgovaraju pomalo grube površine. Grubost od zidova omogućava zadržavanje dezin cijensza dugo vremena, na taj način poboljšava e kasnost dezinfekcije.

Izvođenje kemične dezinfekcije

Primenom dezinfekcijske otopine koristi se za razne prskalice, ručne, motorne ili čak traktorske prskalice . Važno je da je zatvoreno područje u vremenu dezinfekcije dobro zatvoren , elektrika ventilatora je isključena ( po mogućnosti čep ili pokrivena ) ,tako da ne teče u prostor iz okolnog zraka , koji smanjuje učinak dezinfekcije. Za dezinfekcija također koristiti i strojeva pod visokim tlakom , koji koriste posebnu dezinfekciju mlaznice ili mlaznice s ravnom mlazom . Dezinfekcija provodi pri tlaku od 10-12 bara . Od površine mlaznica na udaljenosti od 1,5-2,0 metara . Kad se dezinfekcija vrši sa strojevima pod visokim tlakom također čuvati na sljedeće. Strojevi od hladne i tople vode visokog tlaka stroj eva imaju instaliraju tenkove za kontinuirano doziranje (doziranje ) otopinu za čišćenje.Međutim, ti tenkovi nisu prikladni za kontinuirano doziranje dezinfekcijske otopine, jer ne daju tačnu koncentracije otopine za dezinfekciju (o važnosti pravilne koncentracije otopine za čišćenje smo već razgovarali o tome ). Po mom iskustvu , bolje je da se priredi otopina u rezervoaru i instalirati dovodne vode u posudi s pripremljenom dezinfekcijske otopine. U tom slučaju, visokotlačni uređaj nije povezan na dovod vode, a stroj crpke dezinfekcijske otopine. Na taj način možemo osigurati opskrbu dezinfekcijske otopine pri konstantnoj koncentraciji. Preporučujem da je na ušću cevi, koje pomažu u kontejneru s dezinfekcijskim sredstvom instalirati mali filter koji će sprečiti bilo aspirira sedimenta otopine, i na taj način uzrokuje začepljenje izlazne mlaznice. Nakon obavljanja dezinfekcije, površine moraju se isprati pod tekućom vodom . Ne možete ostaviti ostatke dezinficijensa da dođu u kontakt sa životinjama, jer mogu izazvati ulceracije na koži i kopita .Ne zaboravite da isprati napajanje i kontrolu korita, gde je potrebno izvesti vrlo temeljito ispiranje. U industrijski uzgojene pogotovo u većim zdravstvenim problemima je dobro uzeti bris za mikrobiološku analizu kako bi se utvrdilo prisustvo patogena i uspešnost izvedene dezinfekcije. Rezultati briseva možete biti sigurni u efikasnost dezinfekcije prije uvođenja životinja u štali, a ako je potrebno, ponoviti dezinfekciju.

Plinovitom dezinfekciju su prikladni samo neke dezinficijense. Nakon završetka posla, potrebno je na svu opremu koja se koristi za obavljanje dezinfekcije izvršiti očišćenje, koje je potrebno demontirati in dobro sprati z vodo.

Pregled postopkov sanitacije hleva

 tabela-avijarna-inf-3

Dezinfekcija zemljišta

U sanaciji gospodarstva potrebno je napraviti dezinfekciju ambijentalnih objekata, kao što je dvorište, ispusta i drugih površina. Zemlja ima tendenciju “dezinfekcije”, koji povećavamo s isušivanje, pH promenama i rad solarnog zračenja (površina za čišćenje, košenje, oranja).

Ponašanje izvodioca dezinfekcije

Nakon završetka dezinfekcije gospodarstva potrebno je da se spreči mogućnost širenje sredstva u okoliš.

Potrebno je provesti dekontaminaciju izvođačima:

  • dezinfekcija prije svlačenjem
  • osobne dezinfekcije proces . ( čišćenje i dezinfekcija ) .
  • u posebnim plastičnim vrećicama kasni opremu namenjenu za spaljivanje i odeću , koja ide u daljnju dezinfekciju i čišćenje.
  • zaštitna sredstva od umetnog materijala ili gume treba oprati i stavljen u dezinficijensom. Ako osoba koja je oprema koja se koristi , sljedeći dan ,oprema ostaje na mestu za dezinfekciju . Inače, moramo spakovati opremu u plastičnu vrećicu izvan torbi dezinficirati.
  • pranje odeće natopljene sredstvom za dezinfekciju , parkiran u plastičnoj vrećici izvan torbi dezinficira. Haljina autoklavirana ili kuhana do 95 ° C u stroju za pranje rublja) . Ako se odeća ne može biti dezinficiran , te je bio u kontaktu sa zaraznim materijalom , to bi trebao biti spaljen.
  • nakon napuštanja osoblje gospodarstvo ne može imati bilo kakav kontakt s tom bolešću osetljivih vrsta za 2 dana.

Kretanje osoba na zaraznom gospodarsvu

Kako bi se osiguralo dobro izvršavanje akcije bitna je kontrola nad kretanjem ljudi i prometa. Bilo bi najbolje da je prostor ograđen ili mora biti označen . Ljudi koji su u gospodarstvu treba da:

  • Sprovedu čišćenje sve obuće;
  • Nosite odeću koja nije bila u kontaktu s peradi na gospodarstvu - ako postoji sumnja, to bi trebalo biti dezinfikovano;
  • Operite ruke s puno toplom vodom i sapunom, ne zaboravi kosu;
  • Dezinficirati izvana sve stavke koje su možda bili u kontaktu s drugim objektima u općoj upotrebi na farmi. Poseta u slučajevima izbijanja zaraznih bolesti je dopuštena samo ovlaštenim osobama. U principu, to je poželjno da je ulazak drugih osoba u tovu objekata što je manje moguć. U tu svrhu, potrebno je uspostaviti barijeru dezinficijens za ljude, gde je potrebno dezinficirati obuću. Za ove namene za dezinfekciju u dezbarieri. U dezbarijeru stavio spužvu. Blatne cipele zahtevaju prethodno četkom.

Također , promet na gospodarstvo u vreme izbijanja zaraznih bolesti je zabranjeno. Među općim merama za sprečavanje unošenja bolesti, uključuje rad dezbariere vozilo. To je trebao biti izgrađen:

  • dno od nepropusnog materijala,
  • duljina jednog vrtnje kotača (4M),
  • dezbariere rub oluka kako bi se sprečilo prelijevanje,
  • proverite efektnost dezinficijensa, nadstrešnice,
  • sprečiti zamrzavanje dezinficijensa.

Među merama kontrole prenosa bolesti su vršenje dezinsekcije i štetočina istrebljenje.

dezobarijera-av-inf

Dezobariera

 

 

 Zaključak

Sanacija i dekontaminacija u slučaju izbijanja zaraznih bolesti je problematična i potrebne su posebne procedure koje su prilagođene individualnim uvetima. Važno je da su operateri svesni cijelog procesa uzgoja životinja, jer je to jedini način da se učinkovito provoditi sve mere koje su nužne u rehabilitaciji. Za seljaka također je važno pokušati sprečiti uvođenje patogena u dvorište s preventivnim merama. Na taj način može se pridonjeti zaustavljanju širenja bolesti.

Literatura

1. Asaj A. Dezinfekcija. Zagreb: Medicinska naklada 2000.

2. Strauch D, Böhm R. Reinigung und Desinfection in der Nutztierhaltung und Veredelungswirtschaft. Stuttgart: Enke Verlag 2002.

3. OIE. Disinfectants: actions and applications. Scientific and Technical Review, Vol. 14 (1), 1995.

4. OIE. Disinfectants: actions and applications. Scientific and Technical Review, Vol. 14 (2), 1995.

5. Pintarič Š. Sanitacija prašičerejskih objektov. V: Zbornik referatov. Murska Sobota: Kmetijsko gozdarska zbornica, 2001/2002, str. 31-5.

6. Pintarič Š. Sanitacija v prašičereji. V: Zbornik referatov. Murska Sobota: Univerza v Ljubljani, Veterinarska fakulteta, Nacionalni veterinarski inštitut, 2003, str. 3-21.

7. Pintarič Š. Preprečevanje širjenja povzročiteljev bolezni iz živinoreje - nova dognanja. Mesarič, Julija, Krulec, A. (ur.). Strokovni seminar 2004. 24 november 2004, Otočec pri Krki, str. 145-50. 

 

 

1 Veterinarska služba Slovenske vojske, Primoži 2, SI 1338 Kočevska Reka

2 Univerza v Ljubljani, Veterinarska fakulteta, Inštitut za higieno okolja in živali z etologijo, Gerbičeva 60, 1000 Ljubljana; e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

3 Univerzitetni klinični center Maribor, Radiološki oddelek, Ljubljanska c. 5, 2000 Maribor

 

Tekst preuzet iz knjige "Zbornik radova - XXV savetovanje dezinfekcijadezinsekcija i deratizacija jedan svet jedno zdravlje -" uz dozvolu Srpskog veterinarskog društva

 

Oglasi za posao

veterina.info fan box