Da bi kuja na svet donela zdravo i vitalno potomstvo mora se obratiti pažnja na ishranu kuje u periodu skotnosti i laktacije jer je životni period reprodukcije veoma zahtevan za kuje. Tokom graviditeta unos hranljivih materija mora biti dovoljan za zadovoljavanje potreba kuja i omogućavanje normalnog fetalnog rasta i razvoja.

Potrebe skotnih kuja za energijom ne povećavaju se do poslednje trećine graviditeta (do 7.nedelje graviditeta) i tada su potrebe kuja iste kao za održavanje života. Iz tog razloga je potrebno izbegavati preterano hranjenje u ranom graviditetu jer bi preterano hranjenje dovelo do porođajnih smetnji. Količina hrane se postepeno povećava od pete nedelje, a kuje treba obilnije hraniti u toku poslednje 3 nedelje graviditeta jer je tada najintezivniji razvoj plodova. U poslednje 3 nedelje graviditeta potrebe kuja se uvećavaju za 40% od potreba za održavanje. Potrebe skotnih kuja u proteinima iznose 16% u gotovoj smeši. Pošto su dodatne potrebe kuja uzrokovane graviditetom relativno male obično ih možemo zadovoljiti povećanjem količine hrane koju kuja inače konzumira, ukoliko je ta hrana potpuna i uravnotežena adekvatnim odnosom sastojaka hrane. Danas se na tržištu može naći veliki izbor hraniva koja su prilagođena potrebama  kuja u graviditetu i laktaciji. Kod pripreme domaće hrane uvek postoji opasnost od neuhranjenosti i nedostatka hranljivih materija.

U poslednjoj trećini graviditeta, ishranom treba omogućiti kuji da stvori rezerve hranljivih materija (masti, proteina i minerala) koje su potrebne kasnije za dojenje i obezbeđenje maksimalne mlečnosti. Ako u obroku nedostaju neke hrnljive materija kuja će početi da troši sopstvene reserve i ako se to nastavi dolazi do smanjenja produkcije mleka i drugih poremećaja. Kod neuhranjenih kuja se javlja i manji broj štenadi po leglu, kao i slabo vitalna štenad.

U kasnom graviditetu, naročito ako je okot mnogobrojan, prostor koji zauzima gravidna materica može biti toliko velik da ograničava fizički kapacitet za unos hrane pa dolazi do smanjenja apetita. Zbog toga hranjenje koncetrovanom hranom može pomoći osiguravanju preporučenih količina kao i nuđenje manjih, češćih obroka. Ukoliko kuju hranimo gotovom hranom koja je uravnotežena nije potrebno da se dodaju mineralni i vitaminski dodaci jer se povećane potrebe zadovoljavaju povećanjem količine hrane za oko 40% u poslednjoj trećini graviditeta. Dodatno stavljanje minerala i vitamina u gotova hraniva moglo bi biti štetno i izazvati neuravnoteženost hranljivih materija. Dodaci kalcijuma i vitamina D su ponekad davani kujama u kasnim razdobljima skotnosti i laktacije kao neka vrsta preventive eklampsije koja se javlja nakon porođaja ali takvi dodaci ne sprečavaju eklampsiju i mogu povećati rizik od eklampsije i kalcinoze kuje i uzrokovati abnormalnosti kod štenaca.

Dva do tri dana pre koćenja treba smanjiti količinu hrane u obroku, da bi se digestivni sistem ispraznio i omogućio lakši porođaj. Pre samog porođaja kuju ne treba hraniti.

Piše: dr vet. med. Miroslav Radić

 

Literatura:

 

Ševković N., Pribićević N., Rajić I., Ishrana domaćih životinja, Beograd,1991.

 

Izvori:

 

http://www.scribd.com/doc/14947575/Walthamprehrana-pasa
http://www.starfarmpets.com/ishranaskotnih.html
http://www.balkankinology.net/pricaonica/viewtopic.php?f=22&t=2083
http://www.pet-centar.rs/content/view/4133/70/
http://av-av.5forum.net/zdravlje-vaseg-psa-f27/osnovna-njega-skotne-kuje-t178.htm

Prijavi se

Pretraži sajt

Forum - PSI

Oglasi za posao

veterina.info fan box