oglasi-se

Dogadjaji

Nema događaja

Rekli su o životinjama...

"Ne razumijem zašto se ubija bizon, zašto se krote divlji konji, zašto je u dubini šume toliko ljudskog mirisa, zašto je pogled na zelene brijegove rastrgan žicama što govore. Gdje su guštici, nema ih više. Gdje je orao, otišao. Pravom življenju je kraj. Nastupa borba za opstanak"
Poglavica Seattle, Pismo indijanskog poglavice Seattlea
 

Vet Twitter

(Infectius Clostridium Botulinum)

 

Botulizam je intoksikacija hranom koja je kontaminirana neurotoksinima bakterije Clostridium botulinum. Obolenje je opisano kod divljih ptica,  barskih ptica, domaćih plovuša i živine pri čemu dominiraju simptomi pareze i paralize.

 

Etiologija

Uzročnik bolesti je bakterija Clostridium botulinum koja proizvodi neurotoksine. To je anaerobna bakterija veoma raširena u prirodi. Rizična je ona hrana koja pruža povoljne uslove za rast i razmnožavanje bakterija a dostupna je za ptice i živinu. Ptice i živina su  osetljive na toksine tipa A i C koji se stvaraju na temperaturi od 22  do 37°C, a ne uništavaju ga želudačna kiselina, probavni fermenti ni sunčevo svetlo.

 

Epizootiologija

Zaraza je ustanovljena na svim kontinentima kod 69 vrsta ptica iz 21 porodice. Bolest se najčešće javlja kod domaćih i divljih plovuša koje žive na ribnjacima i okolnim kanalima i barama. Ptice se najčešće inficiraju uginulom ribom, ređe ribom ili mesom iz konzervi, leševima životinja, loše uskladištenim ribljim brašnom i toksinom inficiranih larvi nekih insekata. Kod nas je bolest ustanovljena 1999. godine, na jednom ribnjaku u Vojvodini, u intenzivnom uzgoju divljih pataka, pri čemu je uginulo oko 400 pataka iz čijih organa je izolovan Clostridium botulinum. Masovna uginuća pataka se dešavaju u SAD gde bolest ima i poseban naziv «western duck sickness». Bolest je ustvari intoksikacija pri čemu se endotoksini stvaraju u digestivnom traktu, crevima u koja se kolonizirao Clostridium botulinum.

 

Klinička slika

Inkubacija traje nekoliko sati do 2 dana. Simptomi bolesti se ispoljavaju paralizom mišića glave, glave vrata i ekstremiteta. Ptice  ne jedu, leže, tako što donji deo tela polože na tlo ili padnu na stranu, vrat je ispružen napred ili savijen u stranu ili prema leđima. Kod nekih se krila opuštena, oči zatvorene, membrana niktitans prolabira napolje, izražen proliv i na kraju nastaje uginuće za nekoliko sati do 2 dana.

 

Patomorfološki nalaz

Za ovu bolest postmortem nalaz obično je negativan. Ako je tok bolesti bio akutan ili subakutan najčešći nalaz je hemoragični enteritis sa hiperemijom mozga.

 

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničkih simptoma, izolacije uzročnika i dokazom toksina u biološkom ogledu na belim miševima ili zamorcu.

 

Profilaksa i terapija

Terapija je moguća pomoću specifičnog serumskog antitoksina tipa C i simptomatska, ali se ona ekonomski ne isplati.

Preventiva se svodi na pravilnu ishranu i adekvatno skladištenje hrane za ptice, kao i stalno sprovođenje mera DDD.

 

Literatura: dr Dušan B. Orlić, dr Miloš Kapetanov; BOLESTI ŽIVINE

 

Oglasi za posao

veterina.info fan box