oglasi-se

Dogadjaji

Nema događaja

Rekli su o životinjama...

"Kad čovek želi da ubije tigra, on to naziva sportom; kad tigar želi njega da ubije, on to naziva okrutnošću."
Džordž Bernard Šo
 

Vet Twitter

(Meteorismus seu Tympania ruminis)

 

nadun

Nadun buraga je stanje u kojem dolazi do prekomernog nakupljanja gasova u buragu u obliku penušavog sadržaja ili u obliku slobodnog gasa iznad sadržaja buraga pri čemu dolazi do istezanja zida buraga. Nadun se najčešće javlja kod goveda, zatim ovaca, a retko kod koza.

 

Uzroci koji dovode do naduna buraga mogu biti primarni i sekundarni. Primarni uzroci su:

 

-ispaša životinja u rano proleće, leto i početkom jeseni kada su pašnjaci bujni, vlažni i kada lišće sadrži velike količine solubilnih belančevina
-nagli prelaz sa zimske ishrane na pašu
-prekomernim davanjem hrane koja lako vri (timpanogena hraniva), ishrana kominom, džibrom, pokvarenim krompirom, lišćem od kupusa, kokotcem, repinim lišćem, repom, mladim zelenim kukuruzom, tropom,  otrovnim biljkama i dr.
-ispaša mladom travom koja je bogata belančevinama i leguminozama pre cvetanja (lucerka najopasnija, zatim detelina)
-ishrana repicom, graškom, pasuljom, sitno mlevenim žitaricama i leguminozama u većoj količini
-ishrana koncetratima sa malim udelom kabaste hrane
-ishrana na pašnjacima koji se preterano đubre urejom
-prekomerna ishrana koncetratima + davanje lucerkinog sena
-davanje hrane koja sadrži veću količinu lakosvarljivih ugljenih hidrata
-napajanje stoke neposredno pre i posle ispaše
-davanje sveže pokošene trave i sveže isklijalog zrnevlja
-nagli prelazak sa ishrane mlekom na ishranu kabastim hranivima kod teladi

 

nadun_slobodnim_gasom

  Nadun slobodnim gasom

Sekundarni nadun je nadun slobodnim gasom i posledica je onemogućenog podrigivanja i odstranjivanja gasa. Sekundarni nadun nastaje kao posledica raznih oboljenja za varenje i drugih oboljenja (opstrukcija jednjaka, akutna i hronična indigestija, traumatski retikuloperikarditis, trovanje cijanidima, kompresije jednjaka, atonija buraga, paraliza nervus vagusa).
Nivo stvaranja i sastav pljuvačke imaju uticaj na nastanak timpanije. Pufersko dejsvo pljuvačke sprečava penušanje jer smanjuje površinski napon tečnosti buraga.

 

Patogeneza

 

 

Kod penušavog naduna velike količine gasa su pomešane sa čvrstim i tečnim sadržajem buraga, formira se stabilna pena koja onemogućava mehurićima gasa izdvajanje iz sadržaja, a time i njihovo izbacivanje (podrigivanje) iz buraga. U slučajevima naduna gde sadržaj nije penušav, slobodni gas se nalazi iznad sadržaja buraga i spolja se vidi sa leve strane, ispunjava gladnu jamu u obilku polulopte. Nemogućnost izbacivanja gasova dovodi do proširenja zida buraga zbog čega nastaje atonija buraga koja dodatno onemogućava podrigivanje. Mnogi slučajevi naduna ne moraju biti praćeni atonijom buraga i u ranim fazama naduna može nastati hipermotilitet buraga. Prošireni burag kod naduna vrši pritisak na dijafragmu, jednjak i dovodi do opstrukcije kardije čime je sprečen refleks podrigivanja. Zbog povećanog pritiska na dijafragmu i grudnu duplju otežano je disanje i protok krvi.
Najveća opasnost kod naduna nastaje zbog poremećenog disanja i krvotoka jer može doći do ugušenja.

 

Klinička slika

 

obostrano_uvecanje_abdomena2

Obostrano uvećanje abdomena usled naduna

nadun_ovce

Uginuće ovce na paši usled akutnog naduna

Prema toku nadun možemo podeliti na akutni i hronični, a prema sadržaju u buragu razlikujemo penušavi nadun i nadun slobodnim gasom.
Akutni nadun buraga
nastaje usled jakog i brzog nakupljanja gasova u buragu. Akutni nadun nastaje do 1 čas nakon ispaše ili prejedanja, nekada i 24 do 48 časa nakon što su goveda pvi put izvedena na pašu. Postoje slučajevi naduna i nekoliko dana i nedelja posle prve ispaše. Kod penušavog naduna koji se najčešće javlja kod ishrane na pašnjacima zapaža se povećanje celog abdomena, životinja češće ustaje i leže, stenje, uznemirena je, osvrće se i podiže noge prema abdomenu. Disanje je otežano i na usta, jezik viri iz usta, glava joj je ispružena i salivacija pojačana. Frekvencija disanja može iznositi i do 60 u minuti, a puls 100 do 120.. Životinja može da povraća, a izmet je redak i izbacuje se u mazevima. Pokreti buraga su u početku povećani, a zatim prestaju. S leve strane abdomena čuje se atimpaničan zvuk. Leđa životinje su pogrbljena, prednje noge su raširene, a mišići podrhtavaju. Tok bolesti je kratak, životinja se guši, grči se, gubi svest i smrt može nastati za 3 do 4 časa od pojave prvih teških simptoma. U nekim slučajevima može da se nađe veći broj uginulih životinja na paši. Procenat uginuća je veći kod mlađih kategorija.
U slučaju naduna slobodnim gasom gladna jama je ispunjena gasom u obliku polulopte, a ostali simptomi zavise uzroka koji je izazvao nadun i težine slučaja. Kod sekundarnih naduna gas je obično u vidu polulopte od slobodnog gasa koji se nalazi iznad čvrstog ili tečnog sadržaja buraga.
Hronični nadun buraga predstavlja periodično ponavljanje ili trajnu nadutost buraga usled gasova, a često je simptom hroničnog katara želuca i creva, hronične pareze buraga, srašćenja zida buraga sa trbušnim zidom ili kod stenoze jednjaka. Ukoliko traje duže vremena dolazi do slabljenja životinje.
Kod teladi se javlja periodičan nadun buraga sa oslobađanjem veće količine gasa ako naglo pređu sa ishrane mlekom na ishranu grubom hranom

 

Dijagnoza

 

 

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze (podaci o ishrani timpanogenim hranivima) i na osnovu kliničke slike. Sondiranjem se može razlikovati penšavi nadun od naduna slobodnim gasom.

 

Terapija kod goveda

 

 

 

 

ruminotomija

Ruminotomija i vađenje buragovog sadržaja

uvlacenje_sonde

Pravac pružanja sonde kroz jednjak

sonda

             Izgled sonde

 

 

troakiranje

Mesto ubadanja troakara prilikom troakiranja

Photo: Merck Veterinary Manuel

kanila_i_troakar

       Izgled kanile i troakara

troakar_i_kanila2

     Delovi troakara i kanile

Terapija se određuje na osnovu vrste naduna (penušavi ili slobodnim gasom) i težine slučaja. Ukoliko je životinji život ugrožen (teško disanje na usta, izbacen jezik i dr.) lečenje je hitno inače dolazi do brzog uginuća. Najpre se životinji ukine hrana koja je izazvala nadun.
Ukoliko je životinja jako naduvena, teško diše sa isplazenim jezikom i nema mogućnosti za sondiranje ili je u pitanju penušavi nadun, vrši se ruminotomija ili se životinja šalje na klanje.
Ruminotomija: oštrim nožem se napravi rez na koži i buragu dužine 10 do 20 cm. Rez je iznad središta gladne jame. Odstranjivanjem sadržaja dolazi do naglog olakšanja. Troakiranje ne pomaže kod penušavog naduna.
U slučaju jakog naduna slobodnim gasom, ako je slučaj jako hitan i sondiranje nemoguće potrebno je izvesti bušenje buraga troakarom (troakiranje buraga). Napravi se rez na koži, a zatim se troakarom probiju mišići i burag na najvišem ispupčenju buraga. Šiljak troakara treba da bude uperen prema laktu prednje desne noge. Troakar se polako izvlači i gas ispušta kroz kanilu. Gas se ne sme naglo ispustiti iz buraga jer životinja može da se onesvesti usled naglog smanjenja pritiska u buragu pa se zbog toga stavi prsti na kanilu i gas postepeno ispušta. Nakon troakiranja kroz kanilu se u burag sipaju antibiotici i metilsilikoni. Troakar i kanila se mogu ostaviti u buragu nekoliko dana i po potrebi se gas ispušta kroz kanilu. Ukoliko troakiranje nije dovoljno da spasi život životinji radi se ruminotomija. Kod ruminotomije i kod troakiranja potrebno je parenteralno davanje antibiotika da bi se sprečio nastanak infekcije.
Kod naduna slobodnim gasom u slučajevima koji nisu hitni i kod kojih stanje životinje nije ugroženo životinja se postavi tako da prednji kraj bude viši od zadnjeg, a zatm se vrši sondiranje uz istovremenu masažu buraga. Sondiranje se vrši tako što se podmazana gumena sonda stavi u usta životinji i potiskuje ka jednjaku. Sonda se ne sme naglo potiskivati nego se životinji dozvoli da guta sondu sve dok ne dođe do buraga i dok gas ne počne da izlazi kroz sondu. Ukoliko prilikom sondiranja gas ne izlazi kroz sondu radi se o penušavom nadunu ili sonda nije u buragu. Prilikom sondiranja potrebno je voditi računa da sonda ne ode u traheju. Ako ode u traheju životinja se uznemiri i kašlje.
U slučaju naduna slabine životinja se polivaju hladnom vodom jer izaziva grčenje buraga i podrigivanje. Životinju je potrebno šetati i staviti je na dijetu par dana.
Od lekova u terapiji naduna koriste se:
-polimerizovani silikoni (metilsilikoni) koji se daju kod penušavog naduna jer razaraju penu. Najbolje ih je dati u kombinaciji sa uljima (antizimotika). Daju se peroralno sondom ili intraruminalno dugom iglom u području leve gladne jame.
-antizimotika: sredstva koja inhibišu fermentativnu aktivnost mikroorganizama ili ih uništavaju. U ove svrhe se koriste: terpentinsko ulje (100ml+100ml lanenog ulja), formalin 3% (50ml u 2-3 litre vode), riblje ulje 250ml, maslinovo ulje 1000ml,parafinsko ulje 500-1000ml, mleko 1 litar,  svinjska mast 200-300g, etanol (50-60%) 300-400ml, kreplin 30ml u 3-4 litre vode, antibiotici (penicilin i tetraciklini) i dr. Efekat peroralnog davanja ovih sredstava zavisi od mogućnosti njihovog mešanja. Ako je burag atoničan treba ga masirati preko trbušnog zida.
Pored osnovne terapije daju se lekovi koji deluju na srce, krvotok i disanje. Potrebno je obnoviti floru buraga i dati sredstva za stimulaciju motorike buraga.
Terapija hroničnog naduna podrazumeva uklanjanje uzroka koji dovodi do naduna, a nadun se leči kao kod akutnog.

 

Terapija kod ovaca

 

 

Kod naduna slobodnim gasom obolele ovce se stavljaju u sedeći položaj između nogu pomagača, a zatim se pritiska abdomen sa obe strane.  Masažom i sondiranjem uspešno se odstranjuju gasovi. U lakšim slučajevima penušavog naduna daju se metilsilikoni i antizimotika. Od antizimotika daju se natrijum tiosulfat (20-30g), rezorcin (2-8g), formalin (5-10ml 40% rastvora pomešanog sa 250-400ml vode), antibiotici, životinjske masti i biljna ulja. U teškim slučajevima vrši se troakiranje ili ruminotomija. Ostatak terapije je sličan kao kod goveda.

 

Profilaksa

 

 

-izbegavati ispašu na pašnjacima sa mladom travom i leguminozama pre cvetanja
-pre puštanja stoke na pašnjak dati kabastu hranu-seno
-postepen prelazak sa zimske na prolećnu ishranu, postepeno povećanje zelene mase u obroku
-obrok treba da sadrži minimum sirove vlaknine (18-20%)
-izbegavati napajanje stoke pre i posle paše
-izbegavati davanje trave koja je nekoliko sati stajala pokošena na gomili
-ne puštati životinje na rosne i vlažne pašnjake
-zrnasta hraniva ne treba sitno mleti već gnječiti ili mrviti

 

 

Piše: dr vet. med. Miroslav Radić

 

Literatura:

 

  1. Stamatovic' S., Jovanovic' M., Bolesti papkara I, Bolesti goveda, Beograd 1990. godine
  2. Stamatovic' S., Jovanovic' M., Bolesti papkara II, Bolesti ovaca i koza, Beograd 2001. godine

Izvori sa interneta:

 

http://www.vivo.colostate.edu/hbooks/pathphys/digestion/herbivores/tympany.html

http://fiascofarm.com/goats/bloat.htm

http://www.goatwisdom.com/ch8diseases/Digestive/bloat.html

http://www.merckvetmanual.com/mvm/index.jsp?cfile=htm/bc/21705.htm

 

 

Oglasi za posao

veterina.info fan box